COVID-19 i demencija
Od prvih prijavljenih pacijenata u Kini (Wuhan) Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u 12. mjesecu 2019. godine, svjedočimo brzom širenju COVID-19 infekcije na brojne zemlje i kontinente, velikom porastu broja oboljelih i umrlih, te je u ožujku 2020. proglašena globalna pandemija. Već u samim počecima širenja COVID-19 epidemije starija populacija je prepoznata kao rizična za razvoj težeg oblika bolesti s mogućim smrtnim ishodom.
Oboljeli od demencije su osobe starije životne dobi, dakle vrlo vulnerabilna skupina, posebno oni s multiplim komorbiditetima. Prema dosadašnjim spoznajama demencija sama po sebi ne povećava rizik obolijevanja od COVID-19. Međutim, opasnost od zaraze povećavaju promijenjeno ponašanje dementnog bolesnika, starija životna dob, pothranjenost i komorbiditeti.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a 21. rujna svake godine se obilježava Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog mjeseca „Razgovarajmo o demenciji” ima za cilj poticanje jačanja javne svijesti o demenciji i smanjenja utjecaja stigme koja ju prati.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest svjetskim javnozdravstvenim prioritetom. U Hrvatskoj te iste godine počinje djelovati Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi kao stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora. Još od 1999. godine kao udruga građana djeluje i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, koja upozorava na rastući problem demencije, zagovara prava oboljelih i njihovih njegovatelja te ističe potrebu poboljšanja skrbi za osobe s Alzheimerovom bolešću odnosno demencijom.
Najnovije znanstvene procjene govore da nam u skoroj budućnosti, prvenstveno zbog produljenja ljudskog vijeka, slijedi neminovna epidemija demencije, pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja demencije svakih sedam sekundi. Prema podacima SZO 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj u svijetu mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba oboljelih od demencije i da će ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti.
Kada posumnjati na razvoj demencije?
Demencija je klinički sindrom obilježen stečenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, i promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika, te ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i značajno smanjuje njegovu kvalitetu života. Većinom se javljaju kod starijih ljudi, a obzirom da se radi o ljudima koji nisu radno (a često niti intelektualno) aktivni, početni simptomi mogu biti i nezamijećeni. Oboljela osoba rijetko primjećuje svoja sve veća ograničenja ili ih pak negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobroćudnom staračkom zaboravljivosti, a postoji uvriježeno i pogrešno mišljenje da su intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o okolini normalne posljedice starenja.
Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je najčešća Alzheimerova, na koju otpada oko 2/3 svih demencija. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starijih i njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.
Iako je prošlo više od sto godina otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije nazvana njegovim imenom, Alzheimerova bolest (AB) i dan danas predstavlja enigmu suvremene medicine. Ova progresivna neurodegenerativna bolest ima postupan i nezaustavljiv tijek kao posljedica napredujućih oštećenja mozga. Iako točan mehanizam nastanka oštećenja moždanih stanica kod Alzheimerove bolesti nije sasvim razjašnjen, većina znanstvenika se slaže da je posredovan nakupljanjem patoloških proteina (beta-amiloidni plakovi i tau-čvorovi) u i između živčanih stanica.
Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Unatoč brojnim novim spoznajama o AB još uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka AB, a postojeće liječenje antidementivima još uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu težih faza bolesti, te ih je potrebno početi primjenjivati u ranoj fazi bolesti da bi razvili adekvatan učinak.
Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i kvalitete života obitelji i skrbnika oboljelih.
Kako se COVID-19 infekcija može odraziti na bolesnike s demencijom?
Širenje COVID-19 epidemije pred cijelo je stanovništvo postavilo nove izazove koji predstavljaju dodatno opterećenje za dementne bolesnike i njihove njegovatelje. Demencija već u uobičajenim okolnostima bolesnika čini ranjivijim u odnosu na ostatak starije populacije, a izvanredne situacije poput COVID-19 epidemije čine ih još vulnerabilnijima jer se teško snalaze u novim i iznenadnim situacijama.
Većinu novih zadataka oni sami, bez pomoći, nisu u mogućnosti ispuniti. To se prvenstveno odnosi na pridržavanje mjera izolacije, održavanje socijalne distance, nošenje zaštitnih maski, te pojačanu higijenu ruku. Privremena zabrana posjećivanja starijih osoba u domovima i bolnicama nepovoljno utječe na dementnog pacijenta koji uslijed toga može postati zabrinut, razdražljiv, apatičan, nesuradljiv, osjetiti se napuštenim od obitelji, a može dovesti i do brže progresije demencije. Zato je važno redovito održavanje socijalnih kontakata bolesnika s članovima obitelji i prijateljima putem dostupnih suvremenih sredstava komunikacije, ukoliko se bolesnici njima znaju služiti.
Oboljeli od demencije su osobe starije životne dobi s očekivanim komorbiditetom i imaju veću mogućnost razvoja teže kliničke slike uslijed bilo kojeg akutnog respiratornog infektivnog stanja, pa tako i infekcije uzrokovane koronavirusom, posebno oni koji su nepokretni, ne shvaćaju upute i imaju prateće psihičke simptome.
Prevencija demencije
Iako, na žalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojna znanstvena istraživanja povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije. Često se nailazi na uzrečicu “ono što je zdravo za srce, zdravo je i za mozak”.
Prototip zdrave prehrane je mediteranska hrana. Sve je više dokaza koji upućuju na to da je zdrav način života – mediteranska prehrana, umjerena fizička aktivnost (npr. hodanje), socijalna interakcija i vježbanje mozga, uz nepušenje, izbjegavanje ozljeda, visokog šećera i kolesterola, presudno važna za smanjenje rizika od nastanka demencije, odnosno Alzheimerove bolesti.
U smanjenju razvoja demencije kad je riječ o osobama starije dobi izuzetno je važan nastavak njihove mentalne aktivnosti (tzv. mentalni fitnes). Vrlo je korisno kada se (stariji) ljudi redovito bave nekim društvenim igrama, različitim mozgalicama, križaljkama, rebusima i slično, jer sve to služi i kao kognitivni trening. Neke su studije također pokazale da se ljudi koji su društveno aktivni rjeđe razbolijevaju od Alzheimerove bolesti.
Čekajući pronalaženje lijeka, usvajanjem zdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom, fizičkom i mentalnom aktivnosti, bogatim društvenim životom uz stimulativni okoliš, te zdravim snom svakako ćemo pridonijeti očuvanju i unapređenju zdravlja, kao i prevenciji demencije.
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest je 2018. godine u sklopu europskog prekograničnog projekta Demenca aCROsSLO izradilo Upute za prepoznavanje znakova demencije:
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Odjel / Centar za gerontologiju
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Literatura:
1. https://www.worldalzmonth.org/
2. http://bolnica-vrapce.hr/web/wp-content/uploads/2020/04/2020_04_10-Preporuke-HDABPS%C5%BDD.pdf
3. https://alzheimer.hr/ucionica/publikacije/
4. Mimica N. Je li moguća prevencija demencije? Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest. Zagreb 2016
