Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, srčano-žilne bolesti i dalje su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti stanovništva. Čimbenici rizika koji doprinose njihovom nastanku su svima nama dobro poznati, počevši od pušenja, šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i pretilosti, do onečišćenja zraka te rijetkih i zanemarenih stanja poput Chagasove bolesti i srčane amiloidoze. U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od srčano-žilnih bolesti suočavaju se s dvostrukom prijetnjom. Ne samo da su više izloženi riziku od razvoja teških oblika COVID-19 bolesti, već najčešće i odgađaju odlazak liječniku u traženju skrbi za svoje srce.
Od samih početaka pandemije COVID-19, znanstvenici postepeno stječu nova saznanja o virusu te na koji način utječe na naš organizam. Spoznalo se da su rizične skupine za pobol od COVID-19 bolesti starije odrasle osobe i oni s kroničnim bolestima što uključuje i srčano-žilne bolesti. Nije poznato kojim će smjerom ići pandemija u budućnosti, ali znamo da je briga o našem srcu trenutno važnija nego ikad. Stoga se i ove godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca s porukom „SRCEM POBIJEDI COVID!“.
Srce i COVID-19
Infekcija s novim koronavirusom je primarno respiratorna bolest i uglavnom pogađa pluća s različitim stupnjem oštećenja. Posljedično tome srce mora raditi više kako bi dostavilo tijelu krv bogatu kisikom. Taj dodatan napor može predstavljati opasnost za osobe koje boluju od srčano-žilnih bolesti (koronarna bolest srca, hipertenzija, preboljeli moždani udar…), u vidu razvoja težih simptoma infekcije. Kao posebno ranjiva skupina bolesnika ističu se osobe starije životne dobi, ali brojni medicinski stručnjaci se slažu oko toga da svi oni koji boluju od srčano-žilnih bolesti bez obzira na dob, su u povećanom riziku razvoja teže kliničke slike bolesti koja najčešće iziskuje zahtjevnije i dugotrajnije liječenje.
Kako spriječiti infekciju COVID-19?
Pridržavajući se jednostavnih mjera možemo uvelike doprinijeti prevenciji zaraze novim koronavirusom.
– učestalo pranje ruku
– izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta
– ostanak kod kuće u slučaju pojave simptoma zaraznih bolesti
– prilikom kašljanja / kihanja usta prekriti maramicom, koju je potom potrebno baciti u smeće i oprati ruke
– održavanje razmaka između ljudi na oko dva metra
– izbjegavanje okupljanja velikog broja ljudi
– čišćenje i dezinfekcija stvari i površina koje se često dodiruju
Što vam je činiti ako mislite da ste zaraženi koronavirusom?
Najčešći simptomi bolesti koji se javljaju kod osoba koje boluju od COVID-19 su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, grlobolja, kašalj, smetnje disanja, bolovi mišića i zglobova, malaksalost, gubitak osjeta mirisa i okusa, proljev… Ukoliko razvijete bilo koji od gore navedenih simptoma koji bi mogli ukazati na bolest COVID-19, potrebno je da putem telefona kontaktirate svog izabranog liječnika za savjet o idućim koracima. Nikako ne bi bilo dobro da bez prethodne konzultacije s liječnikom, prestanete uzimati lijekove za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola, srčanih bolesti ili dijabetesa. Još uvijek nije točno utvrđeno kako lijekovi mogu utjecati na tijek bolesti COVID-19, ali jedno je sigurno da za bolesnike koji uzimaju propisanu terapiju, može biti opasan prestanak uzimanja lijekova.
Izazovi pandemije COVID-19
Postoji mogućnost da će neki ljudi osjetiti simptome srčano-žilnih bolesti, ali zbog rizika ili straha od COVID-19 infekcije, neće se odlučiti potražiti pomoć liječnika. U slučaju da se nađete u takvoj situaciji, jako je važno pravovremeno potražiti pomoć, jer samo rana intervencija i liječenje srčano-žilnih bolesti spašava život.
Odjel za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti
