Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), tjelesna aktivnost označava svaki pokret tijela kojeg proizvode mišići tijela, a rezultira potrošnjom energije. Globalni zdravstveni problem predstavlja tjelesna neaktivnost.
Pojam “tjelesne aktivnosti” ne smije se zamijeniti s pojmom vježbanja. Vježbanje je kategorija tjelesne aktivnosti, koja je planirana, strukturirana, ponavljajuća, i čija je svrha poboljšati odnosno unaprijediti jednu ili više komponenti tjelesne kondicije. Tjelesna aktivnost uključuje ne samo vježbanje, već i druge aktivnosti pokretanja tijela kao što su igra, rad, aktivan transport (hodanje, vožnja biciklom), kućni poslovi i rekreacijske aktivnosti.
Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana tjelesne aktivnosti glasi: “Aktivan život! Duži život!”
Prema najnovijoj statistici SZO-a otprilike 31% osoba starijih od 15 godina nedovoljno je aktivno na globalnoj razini. Ista statistika pokazuje kako na globalnoj razini u prosjeku 3.2 milijuna ljudi umire zbog komplikacija povezanih s tjelesnom neaktivnošću. Žene su manje tjelesno aktivne u odnosu na muškarce, a Istočni Mediteran i američka regija imaju najveći broj tjelesno neaktivnih pojedinaca u globalu. Najniži postotak tjelesno neaktivnih osoba je u jugoistočnoj Aziji.
Razlozi tjelesne neaktivnosti
Prema SZO-u, ljudi su danas više nego ikad nedovoljno tjelesno aktivni zbog sveprisutnog sjedilačkog načina života. Velik broj ljudi bavi se poslovima koji potiču neaktivnost. Rastuća popularnost pasivnih oblika transporta kao što su automobili, vlakovi, zrakoplovi također doprinosi ovom problemu. Ostali čimbenici odnose se na loše zakonoske propise, osjećaj nesigurnosti, zagađenost zraka, gusti promet (kao okolišni čimbenici) i nedostatak odgovarajućih sportsko-rekreacijskih objekata, parkova te šetnica.
Kolika je preporučena količina tjelesne aktivnosti?
Djeca i adolescenti u dobi od 5 do 17 godina
– Preporuka je SZO-a da se djeca i adolescenti u dobi od 5 do 17 godina svakog dana barem 60 minuta bave umjerenem do pojačanom tjelesnom aktivnošću.
– Tjelesna aktivnost iznad 60 minuta uvelike se preporučuje budući da nudi obilje zdravstvenih dobrobiti.
– Djeca i adolescenti trebaju se uključiti u intenzivnu tjelesnu aktivnost koja jača mišiće i kosti, barem triput tjedno.
Odrasli u dobi od 18 do 64 godine
– Trebaju provoditi vježbe umjerenog intenziteta barem 150 minuta tjedno ili najmanje 75 minuta tjedno vježbe snažnog intenziteta, ili pak kombinaciju umjerene i snažne aktivnosti.
– Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, odrasli bi trebali pojačati tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta na 300 minuta tjedno.
– Aktivnosti koje uključuju jačanje mišića treba provoditi uključivanjem glavne skupine mišića dva ili više dana u tjednu.
Starije osobe u dobnoj skupini 65 + godina
– Poželjno je da barem 150 minuta tjedno provode tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta ili barem 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti jačeg intenziteta, ili pak ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jačeg intenziteta.
– Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, stariji bi trebali povećati svoju aerobnu tjelesnu aktivnost umjerenog tjelesnog intenziteta na 300 minuta tjedno, ili obavljati 150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti jačeg intenziteta, ili ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jačeg intenziteta.
– Slabije pokretne starije osobe trebale bi obavljati tjelesnu aktivnost 3 ili više dana u tjednu kako bi uspostavile bolju ravnotežu i spriječile moguće padove.
– U aktivnostima za jačanje mišića trebalo bi uključiti najveće skupine mišića dvaput ili više puta tjedno.
Intenzitet različitih oblika tjelesne aktivnosti varira među ljudima. Kako bi se ostvarila korist za kardiorespiratorno zdravlje, svaku aktivnost potrebno je obavljati u trajanju od najmanje 10 minuta.
Dobrobiti tjelesne aktivnosti za zdravlje
Redovita tjelesna aktivnost kao što je hodanje, bicikliranje, bavljenje sportom ima značajno blagotvoran učinak na zdravlje pojedinaca svih dobnih skupina. Zapravo, potencijalne dobrobiti za zdravlje djece i adolescenata uključenih u tjelesne aktivnosti poprilično nadjačavaju potencijalne rizike.
Primjeri blagotvornih učinaka tjelesne aktivnosti na zdravlje uključuju:
– Poboljšanu kardiorespiratornu kondiciju i mišićnu snagu.
– Poboljšano zdravlje kostiju te funkcionalno zdravlje.
– Smanjeni rizik od hipertenzije, koronarne bolesti srca, depresije, karcinoma dojke i debelog crijeva.
– Smanjeni rizik od padova te lomova kralježnice i kuka.
– Bolju kontrolu težine i energetsku ravnotežu.
Nedovoljna tjelesna aktivnost uvelike doprinosi globalnom mortalitetu tj. predstavlja jedan od 10 vodećih čimbenika rizika prema navodima SZO-a.
Rizik od smrti zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti kreće se od 20% do 30%. Nedostatna količina tjelesne aktivnosti pojačava rizik od nezaraznih bolesti kao što su karcinom, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Pokazalo se da tjelesna aktivnost prevenira rizik od nastanka nezaraznih bolesti posebno ako se potiče u najranijoj dobi. Važnost bavljenja tjelesnom aktivnošću među mladima ne smije se zanemariti s obzirom da 80% globalne populacije mladih je nedovoljno aktivno.
Ključne činjenice
– Nedostatna tjelesna aktivnost jedan je od vodećih rizičnih čimbenika smrti širom svijeta.
– Nedostatna tjelesna aktivnost ključan je čimbenik rizika za nastanak nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, karcinom i dijabetes.
– Tjelesna aktivnost ima značajan blagotvoran učinak na zdravlje i doprinosi prevenciji nezaraznih bolesti.
– Na globalnoj razini, jedna od četiri odrasle osobe nije dovoljno aktivna.
– Više od 80% svjetske populacije mladih je nedostatno tjelesno aktivna.
– Javnozdravstvene politike koje se bave problematikom nedovoljne tjelesne aktivnosti provode se u 56% država članica SZO-a.
– Države članice SZO-a prihvatile su preporuke o smanjenju nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10% do 2025. godine.
Kako pojačati tjelesnu aktivnost?
U svim zemljama i zajednicama potrebno je poduzeti mjere koje bi omogućile pojedincima da budu više tjelesni aktivni. Politike koje imaju za cilj povećanu tjelesnu aktivnost moraju osigurati:
– šetanje, bicikliranje i ostale oblike aktivnog tansporta koji su dostupni i sigurni za sve ljude;
– u međusobnoj suradnji s relevantnim sektorima tjelesna aktivnost se promovira kroz aktivnosti svakodnevnog života;
– škole moraju imati sigurne prostore i objekte za učenike u kojima oni mogu aktivno provoditi svoje slobodno vrijeme;
– kvalitetna tjelesna i zdravstvena kultura potiče djecu na razvoj obrazaca ponašanja uz pomoć kojih će tijekom čitavog života biti tjelesno aktivni; i
– sportski i rekreacijski objekti trebaju svima omogućiti bavljenje sportom.
Prevela i prilagodila: Katja Matešan, prof.
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Literatura:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity
