Svjetski dan traume obilježava se 17. listopada svake godine kako bi se naglasila mogućnost i nužnost prevencije ozljeda, nesreća i nasilja na globalnoj razini. Pojam trauma predstavlja svaku ozljedu ili oštećenje organizma uzrokovano vanjskim čimbenicima. Ozljede su uglavnom posljedica prometnih nesreća, utapanja, otrovanja, padova ili opeklina, ali isto tako i nasilja nastalog zbog napada, samoranjavanja ili rata. Ozljede uzrokuju smrt više od 5.8 milijuna osoba godišnje, što čini više od 10% globalne smrtnosti. Svakoj ozljedi koja završi smrću pribraja se približno dvanaest hospitalizacija, stotine hitnih intervencija i tisuće liječničkih pregleda/tretmana. Velik udio osoba koje su preživjele teško ozlijeđivanje suočava se s privremenim ili trajnim invaliditetom.
Činjenice o ozljedama:
– Svaki dan na globalnoj razini više od 2.000 djece umire od ozljeda koje su se mogle spriječiti.
– U svim vrstama ozlijeđivanja, osim kod ozljeda uzrokovanih vatrom, muškarci imaju višu stopu smrtnosti od ozljeđivanja u odnosu na žene.
– Svaki dan u svijetu zbog ozljeda u prometu gine više od 3.700 osoba, što na globalnoj razini čini približno 1.3 milijuna osoba godišnje. Ozljede u prometu odgovorne su i za ozlijeđivanje 20-50 milijuna osoba svake godine, a predstavljaju i glavni vodeći uzrok smrti kod djece i mladih u dobi 5-29 godina. Rizik smrti u prometnoj nesreći je tri puta veći u siromašnijim zemljama.
– Utapanje je jedan od vodećih uzroka smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO) za 2016. zbog utapanja je 320.000 osoba izgubilo život, od čega ih je 60% bilo u dobi ispod 30 godina. U dobi 5-14 godina utapanje je bilo treći vodeći uzrok smrti na globalnoj razini. Više od 90% svih smrti zbog utapanja bilježi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
– Zbog ozljeda uzrokovanih vatrom na globalnoj razini umire više od 180.000 osoba svake godine, od čega ih se više od 95% bilježi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
– Na globalnoj razini zbog padova svake godine umire više od 391.000 osoba što ih čini drugim vodećim uzrokom smrti zbog ne-namjernog ozlijeđivanja, odmah nakon prometnih nesreća. Više od 60% smrti zbog padova javlja se u razvijenim zemljama, uglavnom kod žena i u dobnoj skupini iznad 70 godina. Ipak, muškarci iz slabo i srednje razvijenih zemalja Europe imaju najvišu stopu smrtnosti od padova u svijetu.
– Otrovanja nastaju prilikom konzumiranja (piće, hrana), inhaliranja ili izloženosti različitim otrovima/toksičnim tvarima. Otrovanja također mogu biti indirektna posljedica prirodnih, ali i ekoloških katastrofa. Prema podatcima WHO-a iz 2012. za svijet od ne-namjernog otrovanja umrlo je 193.460 osoba, od čega ih je 84% bilo iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom.
Činjenice o nasilju:
– Svake godine u svijetu zbog nasilja umire više od 1.4 milijuna osoba.
– Svake se godine u svijetu bilježi 470.000 ubojstava.
– Među umrlima zbog nasilja čak 56% umire zbog samoubojstva, 33% zbog ubojstva, a 11% umire zbog rata ili drugih oblika kolektivnog nasilja.
– Više od 90% smrti zbog nasilja javlja se u zemljama s niskom ili srednjom razinom dohotka. Unutar država najviša stopa smrtnosti od nasilja javlja se kod osoba koje žive u najsiromašnijim zajednicama.
– Stopa samoubojstava i ubojstva na globalnoj razini najviša je kod muškaraca u dobnoj skupini 15-44 godine.
– Izloženost nasilju, osim smrti i ozljeđivanja, povećava rizik pušenja i zlouporabe alkohola i droga, mentalnih bolesti i suicidalnost; kao i rizik kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i raka; zaraznih bolesti poput HIV-a, ali i rizik nastanka socijalnih problema kao što su kriminal i eskalacija nasilje.
Ozljede i nasilje mogu se dokumentirati i istraživati, a također je moguće otkriti i prevenirati njihove uzroke. Dosad provedena istraživanja dokazuju kako se određenim intervencijama mogu prevenirati i ozljede i nasilje, a navedene intrevencije uključuju:
• uporabu sigurnosnih pojaseva, kaciga i stroga ograničenja razine alkohola u krvi kod prevencije prometnih nesreća;
• uporabu ambalaže koju djeca ne mogu otvoriti kod prevencije otrovanja;
• modifikaciju kuće/stana u cilju prevencije padova kod starijih osoba;
• ograđivanje bazena i drugih vodenih površina u prevenciji rizika utapanja;
• liječenje depresije u prevenciji samoubojstava;
• provođenje edukacijskih programa u školama o prevenciji nasilja među intimnim partnerima; te
• provođenje programa kućnih posjeta od strane socijalnih službi u cilju smanjivanja zlostavljanja djece.
Svako društvo može prevenirati nasilje reduciranjem rizika poput alkohola i nošenja oružja te smanjivanjem ekonomskih i rodnih nejednakosti.
Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti
Literatura:
1. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/
2. Dostupno na: https://www.who.int/topics/injuries/en/
3. Dostupno na: https://www.who.int/violence_injury_prevention/key_facts/VIP_key_fact_1.pdf?ua=1
4. Dostupno na: https://www.who.int/violence_injury_prevention/key_facts/VIP_key_fact_3.pdf?ua=1
5. Dostupno na: https://www.who.int/features/factfiles/violence/en/
6. Dostupno na: https://www.who.int/violence_injury_prevention/drowning/en/
7. Dostupno na: https://www.who.int/violence_injury_prevention/burns/en/
8. Dostupno na: https://www.who.int/violence_injury_prevention/other_injury/falls/en/
