A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu – bila bi VEDRINA. Kristalna kocka vedrine!
Tin Ujević
Zdravlje za sve!
Život djece i mladih ali i njihovih roditelja u protekloj godini promijenio se, a zdravlje je zauzelo prvo mjesto na ljestvici životnih prioriteta i nikada nije bilo više na cijeni u 21.st.. Iako se nažalost uglavnom posvuda može čuti puno više informacija o bolesti, a manje o zdravlju! Ograničenja i nemogućnosti slobode kretanja je postala složena situacija koja je naprosto mnogima ne neshvatljiva. Kontinuitet obrazovanja i zatvaranje škola i dalje izazvaju veliku zabrinutost ali i polemiku od početka svjetske pandemije. Različita „psihosocijalna ograničenja“ a time i ne mogućnost bitnih prilika za poticaj razvojnih vještina ostale su gotovo zanemarene kod najmlađih što je nažalost otvorilo prostor za moguće poteškoće ponašajnih ovisnosti u izuzetno nestabilnoj situaciji i okruženju koja niti malo ne pogoduje njihovom mentalnom zdravlju!
Razmišljajući o protekloj godini, što možemo naučiti?
Podsjećamo da zdravlje nije samo odsutnost bolesti, a u susret Svjetskom danu zdravlja čija organizacija (SZO) poziva na solidarnost i pravednost kada je u pitanju zdravlje. Činjenica je da pandemije pogoršavaju nejednakosti u svijetu i stoga ne iznenađuje da su službe za mentalno zdravlje djece i mladih ostale mnogoj djeci u svijetu nedostupne jer nisu bile i mogućnosti raditi na daljinu i tako još jednom pokazale svoje manjkavosti! Također i ovim putem ispred Službe za mentalno zdravlje čiji su djelatnici uspjeli zadržati kontinuitet djelovanja želimo još jednom naglasiti da se nakon akutnog tkz. prvog vala pandemije danas nakon godinu dana stručnjaci za mentalno zdravlje predvidili dva moguća ishoda. Prema jednom većina djece i njihove obitelji prilagoditi će se novo nastaloj situaciji i oporaviti nakon akutnog stresa. U drugom mnogima prijeti opasnost da predugo pate od višestrukih posljedica krize i razviju simptome kroničnog stresa što se i dogodilo!
Što bi trebali raditi stručnjaci za mentalno zdravlje?
Emocionalni problemi i problemi u ponašanju koji su pogađali prije pandemije, nešto manje od petine sve djece i mladih sada se javljaju u nešto manje od trećine stanovništva što je „povratni efekt epidemiloških mjera“ već neko vrijeme, ali i povećanje zahtjeva za uobičajeni broj savjetovanja pri Savjetovalištu za djecu i mlade. Ova zabrinjavajuća statistika i trendovi u svijetu, ali i kod nas trebali bi pokrenuti proaktivno javnozdravstveno preventivno djelovanje, a ne samo povećanje razine zabrinutosti koja nikome neće pomoći, a najmanje onima kojima je pomoć najpotrebnija. Mnogi važni odnosi mogu se zadržati dostupnošću pomoću savjetodavnih alata na daljinu, videopoziva, aplikacija i sl. metoda koje mladima mogu pružiti potrebnu pomoć što se pokazalo u praktičnom radu E savjetovališta: Pitaj? Ne skitaj! Stoga je za razvoj i održavanje prednosti rada na daljinu potrebno dodatno ulaganje u digitalizaciju i meodernizaciju kako bi mladi imali mogućnost savjetodavne pomoći preko koncepta digitalnih medija.
Već možemo čuti u široj i stručnoj javnosti i uporadbu izraza poput „izgubljena-korona generacija“, što je obeshrabrujuće i nedopustivo jer bi to moglo potaknuti uvjerenje da im mi odrasli ne možemo pomoći i da je njihova budućnost neizvjesna, a fokus u potpunosti negdje drugo kod većine javnosti!
Okrenuti se prema budućnosti, razmišljati optimistično i planirati strateški važno je kako bi oporavak nakon učinka pandemije bio što bezbolniji za djecu i mlade i njihove obitelji. Navedeno zahtjeva viziju ali i sustavno ulaganje u zdravlje sadašnjosti, kako bi njihova budućnost bila izvjesnija te mogući i potreban oporavka, a time i otpornosti za najranjivije skupine, došao u prvi plan i počeo odmah!
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
Dr.sc. Željko Ključević dr. med.
Specijalist psihijatrije
