Svjetski dan malarije obilježava se 25. travnja od 2007. kao prilika naglašavanja potrebe kontinuiranog ulaganja i predanosti prevenciji, kontroliranju i suzbijanju malarije.
Ovogodišnja tema obilježavanja glasi „Pokrenimo se za iskorijenjivanje malarije. Sada možemo. Sada moramo.“ (engl. Driven to End Malaria. Now We Can. Now We Must.). Znanost i medicina napreduju sve brže i po prvi put okončanje malarije postaje realna mogućnost. U tijeku je razvijanje novih cjepiva, tretmana, alata za kontrolu malarije i pionirskih tehnologija – uključujući genetsku modifikaciju komaraca i dugodjelujuće injekcije. Već 25 zemalja uvodi cjepiva protiv malarije kako bi zaštitilo 10 milijuna djece godišnje. Mreže protiv komaraca nove generacije sada čine 84 % svih novih i distribuiranih mreža.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) tijekom 2024. na globalnoj je razini od malarije preminulo približno 610.000 oboljelih. Iste je godine gotovo polovica svjetske populacije bila pod rizikom od malarije. Subsaharska Afrika snosi nesrazmjerno visok udio globalnog bremena malarije, dok regije poput jugoistočne Azije, istočnog Mediterana, te zapadnog Pacifika i Amerike također prijavljuju značajan broj oboljelih. SZO procjenjuje kako je 2024. na globalnoj razini živjelo 282 milijuna oboljelih od malarija, pri čemu je afrička regija bilježila 94 % svih slučajeva malarije i 95 % smrti zbog malarije. Poražavajuća je činjenica da su djeca mlađa od 5 godina najviše izložena riziku od malarije te da je 2024. navedena dobna skupina činila čak 76 % svih smrti od malarije u afričkoj regiji.
Malarija je životno ugrožavajuća zarazna bolest koju prenose neke vrste komaraca (komarci vrste Anopheles), a uzrokovana je parazitima roda plazmodij (lat. Plasmodium). Postoji 5 vrsta parazita koji uzrokuju malariju kod ljudi, a najveću prijetnju predstavljaju dvije vrste: Plasmodium falciparum i Plasmodium vivax.
Malarija se uglavnom javlja u tropskim i subtropskim područjima, a moguće ju je i spriječiti i liječiti. Simptomi variraju od laganih (vrućica, zimica, glavobolja) do vrlo teških i po život opasnih (iscrpljenost, konfuzija, konvulzije, gubitak svijesti, teškoće s disanjem, taman ili krvav urin, žutica, abnormalno krvarenje). Dojenčad, djeca mlađa od 5 godina, trudnice, putnici i osobe s HIV / AIDS – om su pod većim rizikom razvoja ozbiljne infekcije.
Osobe koje su oboljele od malarije trebaju hitnu medicinsku skrb, jer pravodobna primjena lijekova sprječava da se blaga malarija pretvori u ozbiljnu i životno ugrožavajuću, a vitalno ugroženima može spasiti život.
Malarija se može prevenirati: izbjegavanjem uboda komaraca (korištenjem mreža za komarce u područjima s malarijom, korištenjem repelenata, nošenjem protektivne odjeće, itd.) te uzimanjem preventivne kemoprofilakse. Kemoprofilaksu propisuje liječnik i uzima se nekoliko tjedana prije odlaska u područja pogođena malarijom, te se nastavlja uzimati tijekom boravka i još 4 tjedna nakon zadnje moguće izloženosti malariji.
SZO preporučuje široku uporabu cjepiva protiv malarije za djecu koja žive u područjima s umjerenim do visokim prijenosom malarije koju uzrokuje Plasmodium falciparum. Cjepiva protiv malarije upravo se uvode u rutinske programe imunizacije djece diljem Afrike, a uz kombinaciju s drugim dostupnim intervencijama protiv malarije očekuje se da će spasiti brojne živote.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
Više informacija o prevenciji malarije i kemoprofilaksi pri putovanju u malarična područja možete dobiti na poveznici: https://nzjz-split.hr/usluge/ambulanta-za-cijepljenje/

