Biti saslušan pomaže svakom čovjeku, pa tako i djeci i mladima, da se osjećaju shvaćenima, manje osamljenima te da se lakše nose s izazovima svakodnevice. Podrška uvijek započinje time da slušamo! Mentalno zdravlje utječe na sve ljude, a odvajanje vremena za slušanje jedan je od najmoćnijih načina na koji svi mogu pokazati podršku i razumijevanje onima koji trebaju biti saslušani. Zato vas potičemo da stvorite prostor za iskrene razgovore u kojima se ljudi osjećaju prihvaćenima, jer biti saslušan može biti za nekoga od životne važnosti!
Odrasle osobe koje žive s nezaraznim bolestima i duševnim poremećajima trebalo bi smislenije uključiti u razvoj skrbi u zajednici jer takav način djelovanja još uvijek nije dostatno zaživio kao standardna praksa ni u svijetu ni u Hrvatskoj. Opći je cilj ovakvog okvira za pomoć u sustavima mentalnog zdravlja predviđen prije više od 25 godina na nacionalnoj razini, ali nije otvorena mogućnost da se to zaista i dogodi, da se procesi ubrzaju te da se pruže praktične smjernice i aktivnosti za pojedince i skupine u patnji. Utvrđivanje određenih procesa može pomoći da se napokon dobre namjere pretvore u operativni angažman. Dokazi o potrebama u području mentalnog zdravlja iz godine u godinu svuda u svijetu rastu, ali prelazak na skrb u zajednici događa se presporo. Neugodno životno iskustvo osoba u patnji može pomoći programima mentalnog zdravlja kako bi bili relevantniji. To je praktično znanje koje se ne može steći samo stručnim osposobljavanjem ili istraživanjem, već suradnjom između struke i pojedinaca koji imaju poteškoće u funkcioniranju, uključujući i djecu i mlade. Takvi pojedinci mogu prepoznati prepreke i ono što treba promijeniti tijekom primanja odgovarajuće skrbi i podrške. Donositelji odluka, slušajući one kojima je pomoć potrebna, mogu bolje razumjeti njihove okolnosti i pomoći u osiguravanju politika, usluga i programa koji odgovaraju stvarnim potrebama ljudi kako bi mogli živjeti dostojanstveno.
Stoga preventivno javnozdravstveno djelovanje djelatnika Službe za mentalno zdravlje proaktivnim pristupom tijekom provedbe više cjelovitih javnozdravstvenih projekata i nadalje ima za cilj da krajnji korisnici, roditelji i djelatnici partnerskih organizacija surađuju na način da u zadanom okviru „ispričaju svoju priču“ te tako stvore polazišta za provedbu i održivost rada na unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja u odgojno-obrazovnim i drugim javnim ustanovama ili udruženjima. Njihove se „ispričane priče“ odnose na emocionalno opismenjavanje, na prevenciju ponašajnih i drugih ovisnosti te na osvještavanje prehrambenih navika, emocionalnih stanja i njihove povezanosti, kao i na smanjenje vršnjačkog nasilja i drugih neprimjerenih ponašanja u školskom okruženju. Briga o mentalnom zdravlju treba biti jednako prihvaćena kao i briga o tjelesnom zdravlju. Proaktivnim se pristupom otvara prostor za promicanje važnosti rada na mentalnom zdravlju i mogućnost pisanja narativa na tu temu uz pomoć osmišljenih alata. Ispričaj i ti svoju priču!
Mirela Grbić, prof. defektologije
stručna suradnica pri Službi za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ
