Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u SDŽ

Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Programi mamografskog probira široko se provode u europskim zemljama tijekom posljednjih 40 godina s glavnim ciljem ranijeg otkrivanja raka dojke i time smanjenja smrtnosti od raka dojke (1). Rak dojke najčešći je rak kod žena diljem svijeta, s procjenom oko 2,3 milijuna novih slučajeva godišnje (2). Prema procjenama Europskog informacijskog sustava za rak (ECIS) u 2024. incidencija raka dojke kod žena u EU-27 prema ASR (dobno-standardizirana stopa) iznosila je 141,4 / 100.000 stanovnika, dok je stopa mortaliteta iznosila 32,6/100.000, a rak dojke činio je 29 % svih dijagnosticiranih karcinoma kod žena (3, 4). Rak dojke ima dobre osnove za probir zbog mogućnosti ranog, a uz to i uspješnog liječenja i visoke prevalencije raka (5). U Hrvatskoj je rak dojke također vodeći rak u žena. Prosječni godišnji broj dijagnosticiranih slučajeva bio je 3 035 u razdoblju 2019. – 2023. Prema najnovijim podacima Nacionalnog registra za rak u Hrvatskoj je 2023. bilo 3 293 novooboljelih žena od raka dojke, a gruba stopa incidencije je iznosila 165,5 / 100 000, što iznosi 26,4 % svih novih slučajeva raka kod žena. Najveća incidencija zabilježena je među ženama u dobi od 65 do 69 godina, što ovu skupinu čini najzastupljenijom u statistici novooboljelih (6).

U razdoblju od 2014. do 2023. broj novih slučajeva raka dojke kod žena u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ukazuje na postupan porast, s blagim oscilacijama, (osim 2020. godine kada smo imali pad novooboljelih, ali vjerojatno zbog manje mogućnosti pregledavanja žena zbog pandemije bolesti COVID-19), no bez značajnog pada broja oboljelih u bilo kojem razdoblju (Tablica 1) (7).

Tablica 1. Broj novih slučajeva raka dojke kod žena prema MKB-10 klasifikaciji u Republici Hrvatskoj

(Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/publikacije-odjel-zamaligne-bolesti/)

Tablica 2. Smrtnost žena od raka dojke u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji po godinama

(Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/publikacije-odjel-za-malignebolesti/)

Analiza podataka iz Tablice 2. o smrtnosti žena od raka dojke u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2022. pokazuje izrazito pozitivan trend značajnog pada smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj, uz blagi odmak od trenda pada u 2023., ali je i dalje značajno niži od razine iz 2014. Ovaj pozitivan trend može se povezati s povećanjem preventivnih aktivnosti i uvođenjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke uz stalno unapređenje liječenja (8).

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj usvojen je 29. lipnja 2006. na sjednici Vlade Republike Hrvatske u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva za razdoblje od 2006. do 2011. Program je osmišljen u skladu s Rezolucijom o prevenciji i kontroli raka, koju je Svjetska zdravstvena skupština donijela u Ženevi 2005.

Ciljevi programa obuhvaćaju:

– smanjenje mortaliteta od raka dojke za 25 % u roku od pet godina od početka programa,

– otkrivanje raka dojke u početnom stadiju,

– poboljšanje kvalitete života žena s dijagnozom raka dojke (9).

Za ostvarivanje ovih ciljeva, ključan je visoki odaziv žena na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog preventivnog programa raka dojke s ciljem dosezanja odaziva od najmanje 70 %. Do sada je završeno osam ciklusa pozivanja žena, dok je deveti ciklus, koji je započeo u travnju 2025. trenutno u tijeku. Svake godine u okviru Programa u RH učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 70 %, a u okviru programa probira u prvih šest ciklusa otkriveno je 8 304 novih karcinoma dojke (10). Odaziv na preglede varira među županijama, krećući se između 60 % i 90 %, pri čemu najveću stopu odaziva bilježe Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska, Osječko-baranjska i Požeško-slavonska županija, s odazivom od 75 do 90 %.

Na području Splitsko-dalmatinske županije mamografsko snimanje obavlja se u 14 mamografskih jedinica: KBC Split Firule, KBC Split Križine, DZ Splitsko-dalmatinske županije na više lokacija (Split – Školska poliklinika, Solin, Kaštela, Trogir, Omiš, Sinj, Imotski, Makarska, Vrgorac, Brač, Hvar i Vis).

Stopa odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke tijekom vremena provedbe u Splitsko-dalmatinskoj županiji varirala je između 35 i 60 %. Prvi ciklus programa trajao je tri godine, za razliku od ostalih koji su trajali po dvije godine, započeo je u studenom 2006. a završio u prosincu 2009., obuhvaćao je žene rođene između 1937. i 1958. godine, odaziv žena u SDŽ je bio 50 %. Drugi ciklus, koji je trajao od siječnja 2010. do prosinca 2011., uključivao je žene rođene od 1940. do 1960. godine, u SDŽ odazvalo se 35 % žena. Tijekom trećeg ciklusa, provedenog od 2012. do 2014., pozivane su žene rođene između 1943. i 1962. godine, te je u SDŽ u programu sudjelovalo 52 % pozvanih žena (5). Četvrti ciklus trajao je od 2014. do 2016., obuhvaćao je žene rođene od 1945. do 1964. godine, s odazivom od 51 %. Peti ciklus provodio se 2016. – 2019., a pozivale su se žene rođene između 1947. i 1966. godine, te je odaziv u SDŽ bio 55 %. Šesti ciklus (2019. – 2021.) obuhvaćao je žene rođene od 1950. – 1969. godine, uz odaziv u SDŽ od 50 %. Sedmi ciklus, proveden je između 2021. i 2023., pozivale su se žene rođene između 1952. i 1971. godine, a odaziv u SDŽ je iznosio 60 %. Osmi ciklus provodio se između 2023. i 2025., pozvane su žene rođene između 1954. i 1973. godine, uz odaziv veći od 69 %. Trenutno je u tijeku deveti ciklus, a pozivaju se žene rođene od 1955. do 1976.

Mamografski pregled u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke besplatan je za sve državljanke Republike Hrvatske u dobi od 49 do 70 godina neovisno o statusu zdravstvenog osiguranja (do 2025. programom su bile obuhvaćene žene u dobi od 50 do 69 godina). Pozvane žene dolaze na mamografski pregled u točno određeno vrijeme i u dodijeljenu zdravstvenu ustanovu uz predočenje kupovnice zaprimljene u pozivnom pismu kojeg dobiju na kućnu adresu. Pozivi se upućuju svake dvije godine dok se žene koje su mamografiju obavile izvan programa pozivaju godinu dana nakon tog pregleda. Ako se osoba ne odazove na prvi poziv, planira se slanje drugog pozivanja u razmaku od nekoliko mjeseci (11).

Za uspješnost programa, odaziv žena na probir trebao bi biti minimalno 70 %, dok je poželjno preko 75 %. Rezultati mamografije trebaju biti dostupni unutar 30 dana. Kako bi dijagnoza bila što točnija, radiolozima bi trebali biti dostupni prethodni nalazi mamografije kako bi se omogućila usporedba. Sve probirne mamografske slike neovisno očitavaju dva radiologa (dvostruko očitavanje) jer se time povećava osjetljivost probira za 5 – 15 % (11).

Dosljednost i preciznost u interpretaciji nalaza osigurana je primjenom standardiziranog, BI-RADS (engl. Breast Imaging and Reporting Data System) sustava. Mamografski nalaz precizno definira sastav tkiva dojke (gustoća), mase, kalcifikate, asimetrije, povezane značajke i mjesto lezije. BI-RADS kategorije ocjenjuju nalaze od 0 do 6. BIRADS 0 označava nepotpunu procjenu (potrebna je usporedba s prijašnjom snimkom ili dodatna obrada), dok BI-RADS 1 znači negativan nalaz bez abnormalnosti. BI-RADS 2 označava benigni nalaz, poput cista ili kalcifikacija. BI-RADS 3 označava vjerojatno benignu promjenu, s manje od 2 % rizika od maligniteta. Ovaj nalaz zahtijeva ultrazvučni pregled ili kontrolnu mamografiju unutar šest mjeseci. BI-RADS 4 označava nalaz koji zahtijevaju biopsiju, dijeli se u supkategorije ovisno o riziku za malignu bolest 4a (2 – 10 % rizika), 4b (10 – 50 %) i 4c (50 – 95 %). BI-RADS 5 označava promjene koje gotovo sigurno ukazuju na malignost, dok BI-RADS 6 označava patohistološki dokazane maligne stanice (ovaj nalaz se ne izdaje u okviru Programa) (12,13).

Program ranog otkrivanja raka dojke pomoću mamografije povećava mogućnost uspješnog i učinkovitog liječenja čime se smanjuje smrtnost od raka dojke, ali i pozitivno utječe na kvalitetu života oboljelih žena (5). Kontinuiranim podizanjem svijesti i ukazivanjem na važnost odaziva na mamografski probir postiže se poboljšanje u ranom otkrivanju bolesti, a samim time povećava se i stopa izlječenja.

Branka Medvidović, dr. med., spec. epidemiologije

Doc. prim. dr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiologije

Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije

Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ

Više informacija možete dobiti na poveznici: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/nova-web-stranica-nacionalnog-programa-ranog-otkrivanja-raka-dojke/

Literatura:

1. Cardoso R, Ola I, Jansen L, Hackl M, Ihle P, Francart J i sur. Breast cancer incidence, by stage at diagnosis, and mortality in 21 European countries in the era of mammography screening: an international population-based study. The Lancet Regional Health – Europe. [internet]. Ožujak 2026. [pristupljeno 5. svibnja 2026.]; 62:101574. Dostupno na: https://www.thelancet.com/journals/lanepe/article/PIIS2666-7762(25)00366-7/fulltext
2. World Cancer Research Fund. Breast cancer statistics [Internet]. 2023 [pristupljeno 6.5.2026]. Dostupno na: https://www.wcrf.org/cancer-trends/breast-cancer-statistics/
3. International Agency for Research on Cancer. Breast cancer statistics, 2022. Global Cancer Observatory. Dostupno na: https://gco.iarc.who.int/today/en/dataviz/pie?mode=cancer&types=0&sort_by=value1&populations=908&sexes=2&groupcrc=0
4. ECIS – European Cancer Information System
   Dostupno na: https://ecis.jrc.ec.europa.eu, [pristupljeno 4. svibnja 2026.]
5. Parun Šupe A, Čukelj P, Tešić V, Jelavić M, Brkljačić B. Results of the National Breast Cancer Screening Program in Croatia (2006-2016).Croat Med J. 31.8.2022.;63(4):326-334. DOI: 10.3325/cmj.2022.63.326
6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Rak u Hrvatskoj 2023./2024. [internet]. Šekerija M, ur.  Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2026. [pristupljeno 5. svibnja 2026.]. Dostupno na: httpschrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/02/Bilten-2023.pdf
7. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Publikacije – Odjel za maligne bolesti [internet]. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; c2026 [pristupljeno 10. svibnja 2026.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/publikacije-odjel-za-maligne-bolesti/
8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Mortalitet statistika [internet]. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; c2026 [pristupljeno 12. svibnja 2026.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/tag/mortalitet-statistika/
9. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke [Internet]. Zagreb: Ministarstvo zdravstva; 2020 [citirano: 4. 5. 2026.]. Dostupno na: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Programi,%20projekti%20i%20strate gije/Nacionalni%20program%20ranog%20otkrivanja%20raka%20dojke.pdf
10. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Rano otkrivanje raka dojke [internet]. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; c2026 [pristupljeno 12. svibnja 2026.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/
11. Brkljačić B., Brnić Z., Grgurević-Dujmić E, Jurković S., Kovačević J., Martić K. i sur. Hrvatske smjernice za osiguranje kvalitete probira i dijagnostike raka dojke: nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2017
12. Metsälä E, Richli Meystre N, Jorge JP, Henner A, Kukkes T, Sá dos Reis C. European radiographers’ challenges from mammography education and clinical practice – an integrative review. Insights Imaging. 2017;8:329–343. doi:10.1007/s13244-016-0542-1.
13. Orel SG, Kay N, Reynolds C, Sullivan DC. BI-RADS categorization as a predictor of malignancy. Radiology. 1999;211(3):845–50.