Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svakog 21. rujna u cilju podizanja svijesti i smanjivanja stigme Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Danas je općeprihvaćeno da je Alzheimerova bolest javnozdravstveni prioritet, procjene ukazuju na epidemiju, prvenstveno zbog produljenja životnog vijeka i povećanja udjela stanovništva starije dobi. U svijetu se svake tri sekunde javlja jedan novi slučaj demencije, a u Hrvatskoj svaka tri sata. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) gotovo 55 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a zastrašuje projekcija da bi do 2050. godine broj oboljelih mogao biti preko 130 milijuna. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 87.000 osoba oboljelih od demencije i da će ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti.
Kako prepoznati demenciju?
Demencija je klinički sindrom obilježen stečenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika, te ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i značajno smanjuje njegovu kvalitetu života. Oboljela osoba rijetko primjećuje svoja sve veća ograničenja ili ih negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobroćudnom staračkom zaboravljivosti, a postoji uvriježeno i pogrešno mišljenje da su intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o okolini normalne posljedice starenja.
Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je najčešća Alzheimerova, na koju otpada oko 2/3 svih demencija. Iako se Alzheimerova bolest može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starijih i njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5 % opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50 %.
Znakovi koji mogu upućivati na Alzheimerovu bolest:
- Poremećaj pamćenja: razvija se postepeno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
- Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje sitnih stvari (ključeva, naočala i sl.).
- Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima, frazama.
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na od ranije poznatim mjestima.
- Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
- Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
- Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
- Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislu nemira, nervoze, ljutnje s naglom promjenom na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
- Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca i otuđivanje stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
- Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.
Prevencija demencije
Brojna znanstvena istraživanja povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života, uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije. Često se nailazi na uzrečicu „što je zdravo za srce, zdravo je i za mozak“.
Sve je više dokaza koji upućuju na to da je zdrav način života – mediteranska prehrana, umjerena fizička aktivnost (npr. hodanje), socijalna interakcija i vježbanje mozga, uz nepušenje, izbjegavanje ozljeda, visokog šećera i kolesterola, presudno važna za smanjenje rizika od nastanka demencije, odnosno Alzheimerove bolesti.
Čekajući pronalaženje lijeka, usvajanjem zdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom, fizičkom i mentalnom aktivnosti, bogatim društvenim životom uz stimulativni okoliš, te zdravim snom, svakako ćemo pridonijeti očuvanju i unapređenju zdravlja, kao i prevenciji demencije.
Čimbenici rizika za razvoj demencije
Epidemiološki su utvrđeni mnogobrojni rizični čimbenici za nastanak bolesti, iako način njihovog utjecaja na razvoj bolesti još uvijek nije poznat. Najnovije istraživanje koje je objavljeno u srpnju 2024. godine (Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission July 31, 2024) otkriva da bi se utjecajem na čimbenike rizika 45 % slučajeva demencije potencijalno moglo odgoditi ili smanjiti.
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja NZJZ SDŽ
