Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2018. je na globalnoj razini u cestovnim prometnim nesrećama smrtno stradalo više od 1,35 milijuna osoba, dok je između 20 – 50 milijuna bilo ozlijeđeno u rasponu od lakših do težih ozljeda s posljedičnim invaliditetom. Ova pandemija smrti u cestovnom prometu pogađa sve, osobito ranjive skupine poput mladih osoba, te ostavlja razoran učinak na obitelji i zajednice. Ozljede u prometu vodeći su uzrok smrti osoba u dobi 5 – 29 godina na globalnoj razini. Nadalje, dvije trećine smrtnih slučajeva u cestovnom prometu bilježi se u dobnoj skupini 18 – 59 godina. Muškarci imaju 3 puta veći rizik stradavanju u prometu od žena. Gotovo 92 % smrtnih slučajeva u cestovnom prometu događa se u slabo i srednje razvijenim zemljama u kojima se nalazi 60 % ukupnog broja vozila u svijetu. Stoga je glavni cilj Desetljeća djelovanja 2021. – 2030. smanjiti stradavanja u cestovnom prometu za 50 %.
U cestovnim prometnim nesrećama najčešće smrtno stradavaju pješaci, biciklisti i motociklisti, posebice oni koji žive u zemljama u razvoju, a koji predstavljaju najranjiviju skupinu i čine više od 50 % smrtno stradalih.
Ozljeđivanja u prometu uzrokom su i znatnih ekonomskih gubitaka pojedincima, njihovim obiteljima i zajednicama ne samo zbog troškova liječenja, već i zbog izgubljene produktivnosti žrtava i onih koji skrbe za njih, tako da troškovi prometnih nesreća koštaju većinu zemalja 3 % njihovog bruto domaćeg proizvoda.
Faktori rizika
- Sustav sigurnog pristupa: prilagođavanje ljudske pogreške
Transportni sustavi trebali bi biti takvi da minimaliziraju ljudsku pogrešku i da omogućuju sigurnost svim sudionicima prometa. Osnove takvog sustava su: sigurne ceste i putovi, sigurne brzine, sigurna vozila i sigurni sudionici u prometu.
- Brzina
Rizik smrti u prometu raste sa svakim povećanjem prosječne brzine vozila, osobito za pješake i putnike u automobilu.
- Vožnja pod utjecajem alkohola i drugih psihoaktivnih tvari
Vožnja pod utjecajem alkohola, psihoaktivnih tvari i droga povećava rizik od smrti u prometu već pri najnižim koncentracijama navedenih tvari u krvi.
- Neuporaba kaciga, sigurnosnih pojaseva i dječjih sjedalica
Nošenje kacige smanjuje rizik od smrti u prometu za 6 puta, te smanjuje rizik od ozljede mozga do 74 %. Uporaba sigurnosnog pojasa u vozilu smanjuje rizik od smrti za putnike u vozilu do 50 %, a uporaba dječje sjedalice kod dojenčadi za 71 %.
- Distrakcije (ometanja) u vožnji
Korištenje mobitela u vožnji povećava rizik nesreće 4 puta, usporava vrijeme reakcije (kočenje i reakcija na prometne signale), otežava vožnju u ispravnoj traci i održavanje pravilnog razmaka između vozila.
- Nesigurna cestovna infrastruktura
Ceste bi trebale imati osigurane pješačke staze, biciklističke staze, sigurne prijelazne točke te bi se na njima trebale provesti ostale mjere za smanjenje kritičnih točaka odgovornih za ozljeđivanje sudionika prometa.
- Nesigurna vozila
Sigurnost vozila je ključna u smanjivanju rizika smrti u prometu i sprečavanju ozbiljnijeg ozljeđivanja. Proizvođači bi trebali u sva vozila ugraditi standardnu opremu koja uključuje sigurnosne pojaseve, zračne jastuke i elektroničku kontrolu stabilnosti.
- Neadekvatna skrb nakon nesreće
Bilo kakvo kašnjenje u pružanju skrbi za unesrećene u prometu može činiti razliku između života i smrti, stoga je bitno osigurati hitnu službu koja će pravovremeno reagirati. Također je bitno osigurati kvalitetnu predbolničku i bolničku medicinsku skrb, kao i intenzivnu skrb i jedinice specijalizirane za liječenje teških ozljeda.
- Neadekvatna provedba prometnih zakona
Ako se ne provode prometni zakoni kojima se kažnjava vožnja u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem psihoaktivnih tvari, odnosno droga, ako se ne provjeravaju na licu mjesta obveze nošenja kacige, vezanja sigurnosnog pojasa, korištenja dječje sjedalice, neuporabe mobitela pri vožnji i drugih rizičnih ponašanja, onda se ne može ni očekivati smanjenje broja prometnih nesreća, pa tako ni ozljeda i smrti u cestovnom prometu. Navedeno uključuje i definiranje odgovarajućih kazni za sve prekršitelje.
Prevencija
Ozljeđivanje i smrtni slučajevi u cestovnom prometu mogu se spriječiti. Problemu rješavanja sigurnosti na cestama mora se pristupiti holistički uz suradnju više sektora kao što su promet, policija, zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i privatni sektor. Učinkovite intervencije uključuju osmišljavanje i stvaranje sigurnije infrastrukture, uključivanje značajki sigurnosti na cestama u planiranje korištenja zemljišta i prometa, poboljšanje sigurnosnih značajki vozila, unaprjeđenje skrbi za ozlijeđene, donošenje i provedbu prometnih zakona kojima se suzbijaju ključni rizici, kao i podizanje svijesti javnosti o mogućnostima prevencije ozljeda u prometu. Dakle, važno je kontinuirano provoditi mjere koje se odnose na sigurnost cesta, vozila i svih sudionika u prometu.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
