U svrhu osvješćivanja javnosti o važnosti prevencije, ranog prepoznavanja simptoma zatajivanja srca, dobivanja točne dijagnoze te optimalnog liječenja, diljem svijeta i Europe obilježavaju se dani posvećeni prepoznavanju ove bolesti. Ove godine „Dani svjesnosti o zatajivanju srca“ (Heart Failure Awareness Days,) obilježavaju se od 6. do 12. svibnja 2019. godine.
Tim povodom Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Split organizira besplatno zdravstveno savjetovanje. Zainteresirani građani će moći 9. svibnja 2019. (četvrtak) u vremenu od 09.00 – 12.00 sati, u Savjetovalištu za prevenciju nezaraznih bolesti (Vukovarska 46, Split, nova zgrada epidemiologije, 1. kat) obaviti zdravstveno savjetovanje kod doc. dr. sc. Duške Glavaš, specijalist kardiologije (predsjednica Radne skupine za zatajivanje srca Hrvatskog Kardiološkog društva, Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC Split).
Pozivaju se svi zainteresirani građani da se odazovu ovoj hvale vrijednoj akciji!
Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema posljednje dostupnim podacima za 2017. godinu u Republici Hrvatskoj od ove skupine bolesti umrlo je 23.504 osobe ili 44,0% ukupno umrlih. Zatajivanje ili insuficijencija srca (I50, prema MKB X. revizija) jedna je od tri vodeće podskupine srčano-žilnih bolesti kao uzrok smrti, iza ishemičnih bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da 1-3% odrasle europske populacije boluje od zatajivanja srca. Među deset vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj 2017. godine, zatajivanje srca se nalazi na visokom 7. mjestu (4. uzrok smrti kod žena; 9. uzrok smrti kod muškaraca). Čest je razlog hospitalizacije (1–4% svih hospitalizacija u razvijenim zemljama), posebno u osoba starije životne dobi, koji čine oko 20% stanovništva Hrvatske. S obzirom da u značajnoj mjeri remeti kvalitetu života te izaziva invalidnost i visoku smrtnost, smatra se jednim od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice.
Zatajivanje srca je složeni klinički sindrom uzrokovan bilo kojim strukturnim ili funkcijskih poremećajem, koji oštećuje sposobnost srčanih klijetki da se pune, odnosno da istiskuju krv. To je ozbiljno stanje pri kojem srčani mišić ne istiskuje dovoljnu količinu krvi koja je potrebna da zadovolji normalne potrebe tijela za kisikom i hranjivim tvarima. Svaka bolest koja zahvaća srce i koja smeta normalnoj cirkulaciji može dovesti do zatajivanja srca. Promjenjivi čimbenici rizika za razvoj zatajivanja srca su arterijska hipertenzija, pušenje, pretilost, tjelesna neaktivnost, šećerna bolest i dislipidemija. Najčešći uzroci koji dovode do zatajivanja srca su koronarna bolest srca, srčani udar, arterijska hipertenzija, poremećaji srčanog ritma i upale srčanog mišića. Među uzrocima navode se i endokrine bolesti, virusne infekcije, bubrežna bolest i neki lijekovi.
Bolesnici s nekompenziranim zatajivanjem srca osjećaju se umorni i slabi za vrijeme obavljanja fizičkih aktivnosti, jer njihovi mišići nisu opskrbljeni dovoljnom količinom krvi. Oticanje (edemi) također uzrokuju mnoge simptome. Lokalizacija otoka ovisi o tome koja je strana srca većinom zahvaćena zatajivanjem (lijeva ili desna).
Zatajivanje desne strane srca je posljedica zastoja krvi u desnoj strani srca. Taj zastoj dovodi do otoka stopala, gležnjeva, potkoljenica i natkoljenica, otoka u trbuhu i jetri. Nasuprot tome, zatajivanje lijeve strane srca dovodi do zastoja tekućine u plućima (plućni edem), što uzrokuje izuzetno otežano disanje. Na početku se to događa za vrijeme fizičkog opterećenja, ali kako bolest napreduje tegobe se javljaju i u mirovanju te noću tijekom sna (pacijenti često spavaju u polusjedećem ili sjedećem položaju).
Dijagnoza zatajivanja srca mora biti temeljena na detaljnoj anamnezi, fizikalnom pregledu, nalazu biokemijskih laboratorijskih pretraga te specijalnih dijagnostičkih metoda. Najkorisnija metoda u dijagnostici je ehokardiografija (ultrazvuk srca), jer omogućuje potvrdu dijagnoze, utvrđivanje uzroka i procjenu stupnja bolesti. Pravodobna i točna dijagnoza omogućuje učinkovito liječenje te znatno poboljšava prognozu same bolesti.
Liječenje zatajivanja srca sastoji se od nefarmakoloških, farmakoloških i invazivnih postupaka. Glavni ciljevi terapije su smanjenje simptoma te produljenje preživljenja bolesnika, uz veću kvalitetu života.
S obzirom na starenje populacije te porast zastupljenosti rizičnih čimbenika u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, očekuje se daljnji porast prevalencije zatajivanja srca. U svrhu prevencije pojavnosti ove bolesti te daljnjeg smanjenja broja hospitalizacija i smrtnosti, potrebno je djelovati u smjeru podizanja svijesti javnosti o zatajivanju srca i ranog otkrivanja najznačajnijih čimbenika rizika, njihove učinkovitije prevencije i kontrole. Potrebno je ustrajati u poboljšanju zbrinjavanja bolesnika tijekom ambulantnog i bolničkoga liječenja, pridržavajući se smjernica zasnovanih na čvrstim dokazima o koristi preporučenih metoda.
Majda Gotovac, dr. med., specijalist epidemiologije
Service for Epidemiology and Prevention of Noncommunicable Diseases
NZJZ SDŽ
