Hepatitis A je visoko zarazna akutna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). U prošlosti se nazivala i “bolest prljavih ruku” ili “zarazna žutica”. Osobe zaražene virusom mogu biti bolesne nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ali se obično u potpunosti oporave i nemaju trajno oštećenje jetre. Ne postoji kroničan oblik ove bolesti. U rijetkim slučajevima infekcija virusom hepatitisa A može dovesti do zatajenja jetre, pa čak i smrti.
Kako se bolest prenosi?
Za obolijevanje od hepatitisa A potrebno je da dođe do ingestije virusa. Virus se prenosi fekalno-oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom, bliskim kontaktom s oboljelom osobom (članovi kućanstva, dijeljenje hrane i pribora za jelo i sanitarnog čvora) i spolnim kontaktom (oralno-genitalni ili analno-oralni kontakt).
Koji su simptomi bolesti?
Simptomi se mogu javiti bilo kad između dva i sedam tjedana nakon izloženosti virusu. Klinička slika ovisi o dobi. U dječjoj dobi bolest je najčešće blaga i bez simptoma. Zaražena osoba može prenositi virus čak i ako nema simptome bolesti. Neki od simptoma mogu biti i nespecifični poput temperature, umora, gubitka apetita, mučnine, bolova u trbuhu. Ukoliko se jave povraćanje, bol pod desnim rebrenim lukom, tamna boja mokraće, svijetla boja stolice i žutica, potrebno se hitno javiti infektologu.
Kako se bolest liječi?
U većini slučajeva zbog blage bolesti liječenje je simptomatsko i potporno. To uključuje mirovanje, redovito uzimanje manjih količina tekućine na usta i redovite manje kuhane obroke s niskim udjelom masti (lešo). Konzumacija alkohola je strogo zabranjena. U težim slučajevima bolesti provodi se intenzivno bolničko liječenje.
Tko je u povećanom riziku od obolijevanja?
Putnici u područja s visokom incidencijom hepatitisa A, muškarci koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, intravenski korisnici droga i imunokompromitirane osobe.
Može li se bolest spriječiti?
Rizik od obolijevanja može se smanjiti redovitim pranjem ruku, dezinfekcijom predmeta i površina za pripremu hrane i odgovornim spolnim ponašanjem. Na putovanjima u zemljama s visokom incidencijom hepatitisa A potrebno je izbjegavati konzumaciju sirovog voća i i povrća, neflaširanu vodu i pića s ledom. Posebnu važnost ima i cijepljenje protiv hepatitisa A.
Često postavljana pitanja:
Kako ću znati imam li hepatitis A?
Ukoliko sumnjate da ste zaraženi virusom hepatitisa A (putovali ste u zemlje visoke incidencije virusa, imali ste kontakt s osobom zaraženom hepatitisom A, prakticirali neodgovorno spolno ponašanje) javit ćete se svom obiteljskom liječniku koji će Vas uputiti na laboratorijske pretrage, serološko testiranje na HAV i prema potrebi infektologu.
Koliko dugo je oboljela osoba zarazna?
Teško je sigurno reći, ali osoba oboljela od hepatitisa A je zarazna jedan do dva tjedna prije početka simptoma (ukoliko ih uopće i razvije), a najčešće prestaje biti zarazna dva do tri tjedna od pojave prvih simptoma. Virus hepatitisa A može se izlučivati stolicom i do nekoliko mjeseci.
Koliko traje imunitet nakon preboljenja bolesti?
Smatra se da se nakon preboljenja bolesti razvija doživotna imunološka zaštita te da ponovno oboljenje od hepatitisa A nije moguće.
Postoji li cjepivo protiv hepatitisa A?
Postoji i cjepivo je najbolja prevencija od obolijevanja od hepatitisa A. Cijepljenje se provodi u dvije ili tri doze ovisno o vrsti cjepiva. Smatra se da je imunološka zaštita doživotna nakon provedenog cijepljenja (kao i nakon preboljenja bolesti). U ambulanti su dostupne dvije vrste cjepiva protiv hepatitisa A:
- Avaxim (sadrži samo antigen protiv hepatitisa A)
- Twinrix (kombinirano cjepivo protiv hepatitisa A i B).
Za informacije o cijepljenju možete doći u ambulantu za cijepljenje svakim radnim danom od 8 do 14 sati ili nazvati na broj 021 401 110.
Karla Alfirević Stanišić, dr. med., specijalizant epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ

