Hrvatski dan šećerne bolesti (dijabetesa) obilježava se svakog 14. svibnja od 2022. u cilju jačanja svijesti te provedbe dodatnih preventivnih aktivnosti i unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba koj su oboljele od dijabetesa, a koje žive u Hrvatskoj.
Šećerna bolest (dijabetes, lat. diabetes mellitus) je kronična metabolička bolest karakterizirana visokim razinama glukoze (šećera) u krvi, što tijekom vremena uzrokuje ozbiljna oštećenja srca, krvnih žila, očiju, bubrega i živaca. Dijabetes nastaje kad gušterača više nije u stanju proizvoditi inzulin ili kad organizam više ne može učinkovito iskoristiti inzulin koji proizvodi („inzulinska rezistencija“). Inzulin je hormon koji regulira razinu glukoze u krvi.
Normalna razina glukoze u krvi je u rasponu 3.0-6.1 mmol/lnatašte, a do 7.8 mmol/l nakon obroka. Hiperglikemija je stanje povišene razine glukoze u krvi koje nastaje kao posljedica dijabetesa koji se ne kontrolira ili ne liječi. Hipoglikemija je stanje snižene razine glukoze u krvi koje najčešće nastaje kao posljedica previsoke doze inzulina/drugog lijeka.
Vrste dijabetesa:
- Tip 1 (inzulin-ovisni, dječji ili mladenački, juvenilni): karakteriziran je nedovoljnom proizvodnjom inzulina, dnevni unos inzulina je nužan za život, nepoznatog je uzroka i prevencija nije moguća. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili polako, a najčešći simptomi su: učestalo mokrenje (poliurija), žeđ (polidipsija), stalna glad (polifagija), gubitak težine, promjene vida, iscrpljenost.
- Tip 2 (inzulin-neovisni, dijabetes odraslih): nastaje zbog neučinkovite uporabe inzulina u organizmu, čak 90% oboljelih od dijabetesa ima ovaj tip, obično nastaje kao rezultat prekomjerne težine i tjelesne neaktivnosti, bolest se često dijagnosticira nekoliko godina nakon početka (komplikacije!), simptomi su isti kao i kod tipa 1 samo su slabije izraženi, a javlja se i gubitak težine.
- Gestacijski dijabetes (trudnički): javlja se isključivo u trudnica, povećava mogućnost komplikacija u trudnoći i/ili porodu, dijagnosticira se na temelju testa probira (engl. screening) OGTT.
- Oštećena tolerancija glukoze (engl. Impaired Glucose Tolerance, IGT) & oštećena glikemija natašte (engl. Impaired Fasting Glicaemia, IFG): prijelazna su stanja prema nastanku dijabetesa, povećavaju rizik nastanka dijabetesa tipa 2, ali nastanak dijabetesa još uvijek nije neizbježan.
Ključne činjenice prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO):
- Broj oboljelih od dijabetesa na globalnoj razini je porastao od 200 milijuna u 1990. na 830 milijuna u 2022. Prevalencija dijabetesa puno brže raste u siromašnijim, nego u bogaatijim zemljama.
- Više od polovice osoba koje danas boluju od dijebetesa ne uzima lijekove, s tim da je situacija puno gora u siromašnim zemljama.
- Dijabetes i bolest bubrega uzrokovana dijabetesom bile su uzrokom smrti preko dva milijuna osoba 2021., a 11% smrti zbog kardiovaskularnih bolesti bile su uzrokovane visokom razinom glukoze u krvi.
- Dijabetes može uzrokovati sljepoću, teška oštećenja bubrega, srčani i/ili moždani udar, te dovesti do amputacije ekstremiteta.
- Zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine i nepušenje mogu prevenirati ili odgoditi pojavu dijabetesa tipa 2.
- Dijabetes se mora medicinski tretirati, a njegove komplikacije pravodobno liječiti.
Čimbenici rizika nastanka dijabetesa:
- Čimbenici na koje se ne može utjecati: spol i dob (kod bijele rase oba spola stariji od 40 godina, kod crne rase i Azijata oba spola stariji od 25 godina), te genetski čimbenici (genetska predsipozicija – roditelj, brat, sestra za dijabetes tip 2)
- Čimbenici na koje se može utjecati: prekomjerna težina/debljina, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, visok krvni tlak (hipertenzija), pušenje, ranije preboljeli srčani ili moždani udar, stres, depresija, teške mentalne bolesti
Komplikacije dijabetesa:
- dijabetes povećava rizik nastanka srčanih bolesti i srčanog udara,
- oštećenje živaca (neuropatija) uz oštećenje cirkulacije (ulkus, infekcija, moguća amputacija),
- dijabetička retinopatija (1% svih sljepoća nastaje zbog dijabetesa),
- zatajenje bubrega,
- oboljeli od dijabetesa bez ikakvih drugih bolesti imaju dvaput veći opći rizik umiranja.
Prevencija dijabetesa
Primarna prevencija je najučinkovitiji oblik prevencija, a njome djelujemo na promjenu stila/načina života. Reguliranjem tjelesne težine na preporučene vrijednosti indeksa tjelesne mase u rasponu 18.5 -24.9 smanjuje se rizik nastanka dijabetesa za 30-40%. Promjenom prehrane na prehranu s dosta povrća, voća, plave ribe i maslinovog ulja također se smanjuje rizik nastanka dijabetesa. Povećanjem tjelesne aktivnosti na samo 30 minuta dnevno snižavaju se tjelesna težina i krvni tlak, te se postižu povoljni učinci na metabolizam masti i šećera. Ako svemu navedenom dodamo nepušenje i redovito spavanje u rasponu 6-8 sati, ostvareni su svi preduvjeti prevencije dijabetesa.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
