Međunarodni dan starijih osoba 2026.

Svakog 1. listopada diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, dan posvećen priznavanju doprinosa koje starije generacije daju našim obiteljima i zajednicama, ali i otvorenom suočavanju s izazovima starenja društva.

Ovogodišnjim 36. obilježavanjem pod geslom „Doba dugovječnosti: Prilagodimo društvo duljem životu“ (engl. The Age of Longevity: Rethinking Systems for Longer Lives) Ujedinjeni narodi (UN) stavljaju u fokus jednu od najznačajnijih prekretnica u povijesti čovječanstva, činjenicu da živimo dulje nego ikada prije. Demografska tranzicija više nije daleka budućnost već stvarnost koja zahtijeva temeljito preoblikovanje zdravstvenih, mirovinskih i socijalnih sustava.

Svijet koji stari: Povijesni demografski preokret

Prema podacima UN-a, globalna populacija osoba starijih od 60 godina danas premašuje 1,2 milijarde, a predviđa se da će do 2050. taj broj narasti na više od 2,1 milijarde. Najbrže rastuća skupina su osobe starije od 80 godina, čiji će se broj više nego udvostručiti, dok će se broj stogodišnjaka u sljedećim desetljećima učetverostručiti.

Međutim, produljenje životnog vijeka otvara ključno pitanje: dodajemo li život godinama, ili samo godine životu?

Iako je medicina omogućila dulji životni vijek, očekivano trajanje života u dobrom zdravlju u mnogim dijelovima svijeta ne uspijeva pratiti taj porast. Na globalnoj razini razlika između očekivanog trajanja života i godina proživljenih u dobrom zdravlju iznosi gotovo cijelo desetljeće. Stoga je primarni cilj zdravstvenih i socijalnih politika smanjiti tu razliku te spriječiti da produžene godine postanu godine obilježene kroničnom bolešću, socijalnom izolacijom i ovisnosti o tuđoj pomoći.

Prednost, a ne teret za društvo

Umjesto da starenje stanovništva promatramo samo kao problem i teret za državni proračun, zdravstvo i mirovine, moramo iz temelja promijeniti stav prema starenju i godinama pred nama te ih prepoznati kao novu priliku.

Ulaganjem u zdravlje, učenjem novih vještina i prilagođenim uvjetima za rad prema svojim mogućnostima u zrelijoj dobi, dulji životni vijek pretvara se u snagu od koje ima koristi cijelo društvo. Starije osobe nisu pasivni primatelji skrbi, one su nositelji društvenog iskustva, mentori, volonteri i aktivni sudionici u gospodarstvu. Njihova neformalna uloga u brizi za unučad i podršci obiteljima omogućuje mlađim generacijama ostanak na tržištu rada, čineći međugeneracijsku solidarnost temeljem stabilnog društva.

Izazovi koji ne mogu čekati

Da bi dugovječnost postala prilika za sve, potrebne su koordinirane reforme na više razina:

1. Uključiva tržišta rada i borba protiv dobne diskriminacije (ageizma): Potrebno je stvoriti fleksibilne modele rada i ukloniti barijere koje starijim radnicima priječe da ostanu profesionalno aktivni ako to žele.
2. Zaštita najranjivijih i neformalnih radnika: Na globalnoj razini milijarde ljudi i dalje nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu. Posebno su pogođene žene, koje zbog neplaćenog rada u obitelji, prekida u karijeri i duljeg životnog vijeka u starosti češće trpe od siromaštva.
3. Povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava: Sustavi dugotrajne skrbi moraju postati integrirani, dostupni u zajednici i prilagođeni individualnim potrebama, umjesto da se oslanjaju isključivo na institucionalizaciju.
4. Gradovi i zajednice prilagođeni svim dobnim skupinama: Od pristupačnog javnog prijevoza i stanovanja do prostora za druženje i rekreaciju, okolina mora poticati mobilnost, autonomiju i socijalnu uključenost starijih osoba.

Pogled u budućnost

Ovogodišnji Međunarodni dan starijih osoba podsjeća nas da pitanje starenja nije tema rezervirana samo za one treće životne dobi. To je pitanje svakog pojedinca, jer svi mi – ako budemo imali sreće – jednom ćemo biti stari.

Ulaganje u prevenciju, zdrave stilove života, socijalnu pravdu i dostojanstvo starijih osoba nije trošak, već najvrjednije ulaganje u budućnost cjelokupnog društva. Vrijeme je da sustave građene u prošlom stoljeću napokon prilagodimo stvarnosti stoljeća dugovječnosti.

Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva

Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja NZJZ SDŽ