Ospice (morbili) su visoko zarazna osipna bolest, koja se prije uvođenja cijepljenja javljala u epidemijama, s velikim brojem oboljelih, najčešće kod male djece. Za zaraznost ili kontagioznost bolesti govori podatak da će jedan bolesnik u čekaonici od 10 necijepljenih osoba zaraziti njih devet, što znači da je rizik za infekciju kod neimunih osoba čak 90%. Također, u prostoriji u kojoj je boravilo bolesno dijete/osoba, zaraza se može pojaviti u neimunih i necijepljenih još 2 sata nakon boravka u istom prostoru.
Od ulaska virusa u organizam pa do pojave prvih simptoma bolesti, najčešće prođe 10 do 12 dana, najkraće sedam, a najduže 21 dan.
Dijete/odrasla osoba zarazi se preko kapljica sluzi koje izlaze iz usta ili nosa bolesnika kašljanjem, kihanjem ili slinjenjem. Zaraženo dijete/odrasla osoba zarazni su četiri dana prije i još četiri dana nakon pojave osipa, odnosno jedan dan prije pojave temperature i/ili simptoma „prehlade“.
Simptomi bolesti su: povišena tjelesna temperatura (do 40 ºC, najčešće prvi dan bolesti), simptomi upale dišnih putova – sekrecija iz nosa i ždrijela, kihanje, bolovi u grlu, kašalj, upala spojnica oka – crvenilo, pečenje i suzenje iz očiju, te osip po sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Osip po koži nastaje obično 3 do 5 dana nakon pojave temperature i simptoma „prehlade“. Karakterističan makulo-papulozni osip najprije se pojavi na čelu, iza uha, na licu, vratu, trupu i na kraju po rukama i nogama. Osip je sitan, crven, lagano izdignut iznad razine kože i teži ka spajanju. Najčešće izbije unutar dva dana, a onda blijedi i nestaje uz prhutanje kože.
Bolesno dijete/osobu obvezno treba izolirati i uputiti na pregled i dijagnostičku obradu na infektološki prijem bolnice (uz prethodnu najavu).
Bolest nije bezazlena, osobito kod dojenčadi i male djece može biti teška, s komplikacijama, kao i kod djece/osoba s oslabljenim imunitetom, te trudnica i starijih osoba.
Od komplikacija najčešće se javljaju upala dišnih putova, kao laringotraheobronhitis i pneumonija (upala pluća), upala uha, te encefalitis kao najteža komplikacija. Komplikacije ponekad mogu biti fatalne, osobito kod djece koja boluju od teških bolesti poput leukemije, limfoma, ako su na terapiji kortikosteroidima ili na zračenju i svi koji se zbog svoje teške osnovne bolesti nisu mogli cijepiti, tj. koji imaju kontraindikaciju za primanje cjepiva.
Odgođena teška komplikacija SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis) može se razviti i za 7-10 godina, češće kod djece koja se razbole u najranijoj (dojenačkoj) dobi.
Cijepljenje je djelotvorna i sigurna prevencija od ospica nakon primjene MRP cjepiva. U Hrvatskoj se cijepljenje protiv ospica primjenjuje od 1968., a kombinirano MRP cjepivo koristi se od 1976. Cjepivo se pokazalo djelotvornim i sigurnim.
Za dugotrajnu zaštitu potrebno je primiti dvije doze MRP cjepiva, prvu s navršenih 12 mjeseci života, a drugu kod upisa u prvi razred osnovne škole.
Nuspojave nakon cijepljenja su rijetke, a najčešće se javljaju nakon nekoliko dana od cijepljenja, kao blago povišena temperatura, osip, povećani limfni čvorovi na vratu, ili bolnost zglobova. Ne zahtijevaju posebnu terapiju i prođu brzo bez posljedica.
Brojna provedena znanstvena istraživanja nisu pronašla niti dokazala uzročno-posljedičnu vezu između MRP cjepiva i poremećaja iz autističnog spektra kod djece, kao ni uzročno-posljedičnu vezu sa šećernom bolesti tipa 1.
MRP cjepivo u svom sastavu nikad nije sadržavalo spojeve žive (tiomersal), niti spojeve aluminija.
Kontraindikacije za cijepljenje protiv ospica su bolesti imunodeficijencije, neuobičajena teška reakcija na prethodnu dozu cjepiva i trudnoća. Alergija na jaja nije kontraindikacija za MRP cijepljenje, međutim kod djece/osoba s vrlo burnom alergijskom reakcijom na jaja, preporučljivo je cijepljenje u bolničkim uvjetima.
U svrhu spriječavanja bolesti, potreban je odlazak kod nadležnog doktora (pedijatar, školski ili obiteljski doktor), koji će nakon pregleda i ne-utvrđenih kontraindikacija cijepiti dijete, cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MRP).
Prim. Milka Brzović, dr.med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
