Rak dojke je najčešća zloćudna bolest kod žena, iako se može razviti i kod muškaraca, ali rijetko. Nastaje kad zdrave žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu putem krvi ili limfe dospijeti i do udaljenijih dijelova tijela, gdje se zaustave te nastave s rastom i razmnožavanjem, odnosno stvaranjem metastatskog raka dojke.
Iz podataka Svjetska zdravstvene organizacije (SZO) svake godine dijagnosticira se više od 2.3 milijuna novih slučajeva raka dojke, te se procjenjuje da će globalna incidencija narasti na 2.74 milijuna novih slučajeva do 2030.
Prema posljednjim dostupnim podatcima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj od raka dojke je 2021. oboljelo je 2.928 žena, a od toga 309 iz Splitsko-dalmatinske županije. Zloćudne bolesti na drugom su mjestu uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, nakon srčano-žilnih bolesti. Od raka dojke 2023. u Republici Hrvatskoj umrlo je 707 žena. U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska je smještena među zemlje srednje visoke incidencije i nižeg mortaliteta od raka dojke.
Izrazito je važno bolest otkriti u početnoj fazi. Ako se tumor otkrije na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u više od 90% slučajeva. Za prognozu bolesti osim veličine bitna je i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti, proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER-2 status.
Postoji više rizičnih čimbenika koji utječu na nastanak raka dojke, a na neke od njih ne možemo utjecati.
Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati
Spol je jedan od rizičnih čimbenika na koji ne možemo utjecati, žene sto puta češće obolijevaju od raka dojke od muškaraca.
Rizik od raka dojke raste s dobi, najčešće se javlja nakon 50. godine života, no na žalost sve je veći broj žena mlađe životne dobi, čak i mlađih od 30 godina. Iznimno rijetko obolijevaju žene mlađe od 20 godina.
Žene čije su majka i/ili sestra imale rak dojke imaju dvostruko viši rizik od oboljenja nego žene koje nemaju pozitivnu obiteljsku anamnezu.
Kod određenog broja oboljelih uzrok nastanka raka dojke mogu biti nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te mutacije objašnjavaju samo 10-20% karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023).
Ako je kod žene već ranije dijagnosticiran karcinom dojke, povećava se rizik od ponovnog oboljenja na drugom dijelu iste dojke ili u drugoj dojci.
Rana menarha kao i kasni nastup menopauze, također spadaju u rizične čimbenike jer su te žene duži period svog života izložene djelovanju estrogena.
Rizični čimbenici na koje možemo utjecati
Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik obolijevanja od raka dojke, osobito nakon menopauze, zbog stvaranja estrogena u masnom tkivu koji utječe na rast nekih tumora dojke.
Konzumiranje alkohola se također povezuje s rizikom obolijevanja od raka dojke. Žene koje konzumiraju više od dva alkoholna pića dnevno imaju 1,5 puta veći rizik obolijevanja od raka dojke.
Žene koje prvi put rode nakon 30. godine imaju uvećan rizik oboljeti od raka dojke nego žene koje su rodile u ranijoj dobi.
Žene koje nisu rađale imaju veću učestalost raka dojke od žena koje su rađale.
Dojenje djeteta smanjuje rizik od obolijevanja.
Korištenje hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi povećava rizik od raka dojke. S obzirom da smanjuje menstrualne tegobe i učestalost osteoporoze potrebno je prije uzimanja navedene terapije procijeniti korist i štetu.
Dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva ima vezu s nastankom raka dojke.
Postoji sve veći broj dokaza kako tjelesna aktivnost snižava rizik od raka dojke.
Otkrivanje raka dojke
Budući da je uzrok nastanka raka dojke kombinacija više čimbenika i ne može se prevenirati, potrebno ga je što ranije otkriti. To je jedini način da se smanji smrtnost i poboljša kvaliteta života kod oboljelih žena. Dvije najučinkovitije metode ranog otkrivanja raka dojke su ultrazvučni pregled i mamografija. Ženama koje u svojoj bližoj obitelji nisu imale nikoga s dijagnozom raka dojke preporuča se od 20. godine života jednom godišnje napraviti ultrazvučni pregled. S 38-40 godina preporuča se napraviti bazičnu, početnu mamografiju. Iznad 40. godine života uz ultrazvučni pregled dojki jednom godišnje preporuča se napraviti i mamografiju svake dvije godine. Kod žena koje u bližoj obitelji imaju osobu oboljelu od raka dojke preporuča se nešto češći pregled, ultrazvuk dojki jednom godišnje i mamografija nakon 35. godine života. Također potrebno je raditi i samopregled dojki već od rane mladosti. Preporuča ga se raditi između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa. Ženama koje su u menopauzi preporuča se i dalje provoditi samopregled isti dan u mjesecu. Prilikom samopregleda pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži dojki, promjene u veličini ili obliku bradavice, krv ili iscjedak iz bradavice, bolove u dojci.
Ako se uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.
U Republici Hrvatskoj od 2006. provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Do sada je završeno sedam ciklusa pozivanja žena, a osmi je u tijeku u koji su uključene žene rođene od 1954. do 1973. godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak u početnom stadiju dok još nema nikakvih simptoma i dok se ne mogu napipati nikakve promjene u dojci. Rano otkrivanje bolesti iznimno je važno jer povećava pozitivan ishod liječenja i poboljšava kvalitetu života kod žena oboljelih od raka dojke.
Nacionalni programa ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj provodi se 18 godina, a tijekom tog razdoblja napravljeno je oko 2 milijuna mamografskih pregleda i otkriveno oko 10.000 karcinoma dojki. Od tih novootkrivenih karcinoma 60% ih je bilo u lokaliziranom stadiju, što je i cilj ovog programa, jer se ranim otkrivanjem povećava šansa za uspješno izlječenje oboljelih žena. Dijagnostika raka dojke u ranom lokaliziranom stadiju i smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama svakako je bitan razlog pada mortaliteta od raka dojke.
Raspon odaziva u Nacionalni program prema županijama u 7. ciklusu pozivanja bio je od 50–76%, a u Splitsko-dalmatinskoj županije iznosio je 60%, međutim dio žena obavlja mamografski pregled izvan programa.
U ožujku se obilježava Dan narcisa, a listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke. Tijekom ovih mjeseci organiziraju se brojni javnozdravstveni događaji i humanitarne akcije kojima se želi ukazati na važnost redovitih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka, kao i pružiti potporu svim oboljelima.
Branka Medvidović, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
