Rak dojke je najčešća zloćudna bolest kod žena, iako se vrlo rijetko može razviti i kod muškaraca. Nastaje kad zdrave žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.
Takve promijenjene stanice mogu putem krvi ili limfe dospijeti i do udaljenijih dijelova tijela gdje se zaustave, te nastave s rastom i razmnožavanjem, odnosno stvaranjem metastatskog raka dojke. Najčešća sijela metastaza raka dojke su limfni čvorovi, jetra, pluća, kosti, mozak, nadbubrežna žlijezda te jajnici.
Prema posljednjim dostupnim podatcima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj od raka dojke oboljelo je 2015. godine više od 2 700 žena, a od toga ih je više od 300 iz Splitsko-dalmatinske županije. Zloćudne bolesti su na drugom mjestu uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, nakon srčano-žilnih bolesti. Od raka dojke 2016. godine u Republici Hrvatskoj umrlo je 990 žena od kojih je 95 iz Splitsko-dalmatinske županije. U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska je smještena među zemlje srednje visoke incidencije i visokog mortaliteta od raka dojke.
Nastanak raka dojke ne možemo spriječiti, jer se ne zna što uzrokuje promjenu zdravih stanica dojke. S obzirom da ne postoji način da spriječimo nastanak bolesti, potrebno ju je otkriti u početnoj fazi. Ako se tumor otkrije na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva, dok je petogodišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35% do 75%. Za prognozu bolesti, osim veličine bitna je i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti, proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i HER-2 status.
Poznato je kako određeni rizični čimbenici povećavaju mogućnost nastanka raka dojke.
Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati
Spol je jedan od rizičnih čimbenika na koji ne možemo utjecati, žene sto puta češće obolijevaju od raka dojke od muškaraca.
Rizik od raka dojke raste s dobi, najčešće se javlja nakon 50. godine života, nažalost sve je veći broj žena mlađe životne dobi, čak i mlađih od 30 godina. Iznimno rijetko obolijevaju žene mlađe od 20 godina.
Žene čije su majka i/ili sestra imale rak dojke imaju dvostruko viši rizik od oboljenja nego žene koje nemaju pozitivnu obiteljsku anamnezu. Znanstveno je dokazano da 5-10% oboljenja od raka dojke nastaje zbog mutacije gena. Kod žena koje naslijede mutacije na BRCA1 i BRCA2 genima postoji veći rizik od nastanka raka dojke. Vjerojatnost da će se razviti rak dojke u žena s naslijeđenom mutacijom BRCA1 ili BRCA2 gena iznosi 45-85%.
Ako je kod žene već ranije dijagnosticiran karcinom dojke, povećava se rizik od ponovnog oboljenja na drugom dijelu iste dojke ili u drugoj dojci za 2-4 puta.
Rani nastup menstruacije, do 12. godine života i kasni nastup menopauze, nakon 55. godine života, također spadaju u rizične čimbenike jer su te žene duži period svog života izložene djelovanju estrogena.
Određene benigne bolesti dojke povećavaju rizik od nastanka raka dojke.
Ako su žene u mlađoj životnoj dobi (kao djeca ili adolescentice) bile izložene ionizirajućem ili terapijskom zračenju pod povećanim su rizikom obolijevanja od raka dojke.
Rizični čimbenici na koje možemo utjecati
Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik obolijevanja od raka dojke, osobito nakon menopauze, zbog stvaranja estrogena u masnom tkivu koji utječe na rast nekih tumora dojke.
Konzumiranje alkohola se također povezuje s rizikom obolijevanja od raka dojke. Žene koje konzumiraju više od dva alkoholna pića dnevno imaju 1,5 puta veći rizik obolijevanja od raka dojke.
Žene koje prvi put rode nakon 30. godine imaju povećan rizik oboljeti od raka dojkeu odnosu na žene koje su rodile u dobi od 20-25 godina.
Žene koje nisu rađale imaju veću učestalost raka dojke od žena koje su rađale.
Dojenje djeteta smanjuje rizik od obolijevanja.
Korištenje hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi povećava rizik od raka dojke. S obzirom da smanjuje menstrualne tegobe i učestalost osteoporoze potrebno je prije uzimanja navedene terapije procijeniti korist i štetu.
Dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva ima vezu s nastankom raka dojke.
Postoji sve veći broj dokaza kako tjelesna aktivnost snižava rizik od raka dojke.
Otkrivanje raka dojke
Budući da se pravi uzrok nastanka raka dojke pouzdano ne zna, te se ne može prevenirati, potrebno ga je što ranije otkriti. To je jedini način da se smanji smrtnost i poboljša kvaliteta života kod oboljelih žena. Dvije najučinkovitije metode ranog otkrivanja raka dojke su ultrazvučni pregled i mamografija. Ženama koje u svojoj bližoj obitelji nisu imale nikoga s dijagnozom raka dojke preporuča se od 20. godine života jednom godišnje napraviti ultrazvučni pregled. S 38-40 godina preporuča se napraviti bazičnu, početnu mamografiju. Iznad 40. godine života uz ultrazvučni pregled dojki jednom godišnje preporuča se napraviti i mamografiju svake dvije godine. Kod žena koje u bližoj obitelji imaju osobu oboljelu od raka dojke preporuča se nešto češći pregled, ultrazvuk dojki jednom godišnje i mamografija nakon 35. godine. Također potrebno je raditi i samopregled dojki već od rane mladosti. Preporuča ga se raditi između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa. Ženama koje su u menopauzi preporuča se i dalje provoditi samopregled isti dan u mjesecu. Prilikom samopregleda pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži dojki, promjene u veličini ili obliku bradavice, krv ili iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako se uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.
U Republici Hrvatskoj od 2006. godine provodi se i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak u početnom stadiju dok još nema nikakvih simptoma i dok se ne mogu napipati nikakve promjene u dojci. Rano otkrivanje bolesti iznimno je važno jer povećava pozitivan ishod liječenja i poboljšava kvalitetu života kod žena oboljelih od raka dojke.
Branka Medvidović, dr. med. spec. epidemiologije
Service for Epidemiology and Prevention of Noncommunicable Diseases
Literatura:
1.Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
2.https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95289
3.http://javno-zdravlje.hr/34-prevencija-raka-dojke/
4.http://hlpr.hr/rak/vijest/rak-dojke
5.http://www.onkologija.hr/rak-dojke/kako-otkriti-rak-dojke/
6.Eduard Vrdoljak i suradnici: Klinička onkologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2006.
7.https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/preventivni-program-za-zdravlje-danas/#rak-dojke
