Korona virus i mentalno zdravlje
Čitanje, slušanje i gledanje svakodnevnih vijesti o korona virusu može izazvati niz neugodnih osjećaja od uznemirenosti, zabrinutosti, ljutnje, sve do panike i stresa. Nije riječ samo o različitim emocionalnim reakcijama koje vijesti mogu izazvati, već je i intenzitet tih reakcija različit kod svakog od nas. U vrijeme kad je svijet suočen sa pandemijom, količina sadržaja o virusu koji se širi i prenosi po svijetu svakodnevno je prisutna i izrazito povećana. Zato se postavlja pitanje, kako izbjeći stres uzrokovan vijestima koje nas plaše, i čine nesigurnima a da pri tom ostanemo informirani?
Kako izbjeći stres, a ostati informiran?
Treba biti selektivan u tome šta slušamo i od koga, odnosno raspolagati što točnijim informacijama iz što pouzdanijeg izvora ali i kritički pristupati tim informacijama. Stres možemo umanjiti ako ne pratimo baš sve šta se dešava. Uvijek sam za to da treba što realnije sagledati situaciju, procijeniti koliko smo sami pogođeni u tom slučaju i uz sve mjere opreza. ostati u realnom optimizmu! To ne znači da treba biti neozbiljan kada je o ovoj temi riječ, već poduzeti razumne mjere opreza na osnovu priznatih informacija.
Zašto je reakcija ključna?
Slijedeći problem koji je prisutan to je da osim epidemijom korona virusom, medije i društvene mreže preplavila i epidemija tkz. lažnih vijesti. Uvijek će biti ljudi koji vjeruju slijepo svemu onom što čuju i pročitaju i one koji u sve sumnjaju. Virusi se podjednako šire kao i vijesti i mogu biti štetne. Doživljaj različitih vijesti dosta zavisi od individualnih osobina, kao što su godine, spadamo li u neku od ugroženih skupina, kao i od geografskih, socijalnih i kulturoloških uvjeta u kojima živimo i jesmo ali i o emocionalnoj osjetljivosti svakog pojedinca! Svakako da takve vijesti mogu biti okidač za stres ali je pitanje kako ćemo reagirati? Da li će naša reakcija biti funkcionalna i konstruktivna?
Šta sve strada od panike i stresa?
Opustošeni dućani, gomilanje namirnica, zatočeništvo u karantenama, otkazivanje putovanja i kulturnih manifestacija, odgoda stručnih skupova i proslava rođendana za neka bolja buduća vremena, neke su od nuspojava korona virusa u aktualnim žarištima epidemije. Hoće li se na koncu svi morati samo izolirati? Hoće li biti dovoljno hrane i lijekova pitanja su koja su postala naša svakodnevnica ! To su ujedno i neki od sveprisutnijih neizbježnih psihološki i ponašajnih aspekata korona virusa!
Šta konkretno treba raditi?
Kako stres kada je korona virus u pitanju ne možemo isključiti iz našeg života, onda je, najbolje naučiti kako „upravljati njime“. Jako je važno znati odrediti granicu kada i oprez postaje pretjeran, a to je onda kada su vaše reakcije postale pretjerane! Previše informacija lako može prijeći u „gušenje u gomili vijesti“ koje vas previše opterećuju. Zato mislite na to da treba prati ruke i prestati ići na mjesta gdje ima puno ljudi za koje ne znate odakle dolaze, ali vodite računa i o svome mentalnom zdravlju.
Vjerujem da možemo doista utjecati na stupanj stresa. Vodimo računa gdje boravimo, s kim se družimo, šta jedemo, šta gledamo, slušamo, čitamo, pa ćemo se sami moći isključiti iz stresne „visokonaponske mreže“! Koncept jednostavnog života je pred nama. Iskoristimo ga na najbolji mogući naći. To može biti jedan od potencijalno pozitivnih aspekata novo nastale situacije u svijetu ali i kod nas!
Ograničite izvore informacija!
Stvari se mogu mijenjati iz minute u minutu, no to ne znači da vijesti o korona virusu trebate pratiti kao „prijenos uživo“. Pokušajte se naviknuti na to da ne znate i ne trebate znati svaku sitnicu. Zato usporite s pregledavanjem vijesti na mobitelu. Nije lako ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama ali to povećava mogućnost da se zatrpate vijestima iz raznoraznih izvora te komentarima vaših prijatelja, koji ne moraju ili uglavnom nisu utemeljeni. Dezinformacije čine ozbiljnu štetu mentalno zdravlju svakom od nas!
Pandemija je prilično apstraktni negativac, pa može pomoći ako sjednete i u miru definirate čega vas je zapravo strah. Mislite li da ćete se zaraziti korona virusom i umrijeti?
Strah od smrti jedan je od naših osnovnih egzistencijalnih strahova, no morate razmišljati o tome kakav je vaš strah i koliko je realan. Razmislite o svom osobnom riziku i o tome kolika je vjerojatnost da ćete uopće doći u kontakt s virusom. Pa, čak i ako se realizira vaš najveći strah i zarazi se netko koga najviše volite, možda će trebati liječenje, možda će biti teško, naravno da ne treba precjenjivati problem. Često smo spremni precjenjivati mogući problem i podcjenjivati našu sposobnost da se nosimo s tim, preživimo!
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
dr.sc. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije
