Svake godine 28. rujna obilježava se Svjetski dan borbe protiv bjesnoće kako bi se ukazalo na važnost prevencije bjesnoće i naglasio napredak u borbi protiv ove smrtonosne bolesti. Ovaj datum je ujedno i godišnjica smrti Luisa Pasteura, francuskog kemičara i mikrobiologa, koji je razvio prvo cjepivo protiv bjesnoće. Sigurna i učinkovita primjena današnjih animalnih i humanih cjepiva protiv bjesnoće predstavlja važan alat u eliminaciji ove bolesti.
Bjesnoća (lat. rabies ili lyssa) je virusna zarazna bolest središnjeg živčanog sustava koja se na ljude prenosi prvenstveno ugrizom ili ogrebom zaražene životinje, rjeđe kontaktom sa zaraženom slinom preko oštećene kože ili sluznice. Najčešće obolijevaju divlje životinje, primarno lisice, zatim vukovi, čagljevi i šišmiši, koje u različitim dijelovima svijeta predstavljaju rezervoar virusa bjesnoće i stalan su izvor zaraze za druge životinje, odnosno čovjeka.
Ako se antirabični tretman ne primjeni nakon izloženosti i prije nego započnu simptomi, izliječenje nije moguće i nažalost je ova bolest tada smrtonosna. Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće ukazuje se na javnozdravstveno značenje ove bolesti, koja usprkos tome što je 100% preventabilna, još uvijek diljem svijeta uzrokuje smrt kod približno 70.000 ljudi godišnje, što se prvenstveno odnosi na manje razvijene zemlje.
Bjesnoća kod divljih životinja i pasa je prisutna u mnogim zemljama svijeta, u kojima je ograničena dostupnost cjepiva i imunoglobulina za zaštitu od bjesnoće te je preporučljivo prije putovanja u drugu zemlju provjeriti rizik od bjesnoće, izbjegavati kontakt sa životinjama, te u slučaju putovanja u određene zemlje ili većeg rizika izloženosti (npr. boravak u ruralnim ili šumskim područjima), moguće je i preekspozicijski cijepiti se protiv bjesnoće.
U Hrvatskoj se godišnje bilježi oko 3.500 ozljeda od životinja, u najvećem broju slučajeva nanesu ih psi i mačke. Mjere koje se godinama poduzimaju u Hrvatskoj za sprječavanje bjesnoće značajno su umanjili bjesnoću kao javnozdravstvenu prijetnju (oralna vakcinacija lisica od 2014., cijepljenje pasa, pravovremena zaštita ljudi nakon moguće izloženosti učinkovitim cjepivom i imunoglobulinom). Provedbenom odlukom Europske unije od 15. travnja 2021. Hrvatska je postala zemlja slobodna od bjesnoće, što je rezultiralo smanjenjem broja onih kojima je potrebna antirabična zaštita cijepljenjem i primjenom imunoglobulina (osim u slučajevima ugriza divlje životinje, neprovociranog mutilirajućeg ugriza i dr.).
U Hrvatskoj nije zabilježen slučaj obolijevanja od bjesnoće od 1964., no svaki ugriz ili ozljedu od životinje treba shvatiti ozbiljno i što prije se javiti u epidemiološku službu nadležnog Zavoda za javno zdravstvo, kako bi se procijenio rizik od bjesnoće i primjenila odgovarajuća zaštita.
U Splitu je to Antirabična ambulanta pri Službi za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na adresi Vukovarska ulica 46, te Higijensko-epidemiološke ispostave u Sinju, Trogiru, Imotskom, Makarskoj, Braču i Hvaru, u radnom vremenu od 08.00 do 15.00 sati svakog radnog dana. U našoj je Županiji neprekidno dostupan epidemiolog u pripravnosti na mobilnom telefonu 091 151 2003.
Kod osoba koje su bile izložene ugrizu, od velike je važnosti ranu odmah dobro isprati sapunom i vodom u trajanju od 15 minuta i dezinficirati, a zatim se javiti svom obiteljskom liječniku ili na hitni prijem bolnice gdje će se rana po potrebi dodatno tretirati i propisati antibiotska profilaksa kako bi se spriječile sekundarne infekcije.
Također je potrebno provjeriti i prethodni cjepni status protiv tetanusa te se po potrebi docijepiti.
Liječnik epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo epidemiološkim anketiranjem odredit će postoji li rizik od bjesnoće (okolnosti ugriza, vrsta i ponašanje životinje, mjesto ili država u kojoj se ugriz dogodio). Ako se ozljeda dogodila od strane životinje koja ima vlasnika, uputno je da pacijenti pri dolasku u Antirabičnu ambulantu donesu podatke o vlasniku životinje (ime, prezime, telefonski broj) kako bi se životinja mogla trokratno veterinarski pregledati, nakon čega od veterinara dobivamo izvještaj o zdravstvenom stanju životinje.
U slučaju procjene da postoji rizik od bjesnoće primjenjuje se postekspozicijska antirabična zaštita koja je sigurna i učinkovita (cijepljenje ili cijepljenje i imunoprofilaksa).
Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
