Svjetski dan AIDS-a odnosno Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je globalni pokret ujedinjenja u borbi protiv HIV-a i AIDS-a. Obilježava se svakog 01. prosinca počevši od 1988. u cilju pokazivanja zajedničke snage i solidarnosti u borbi protiv stigme s kojom se suočavaju oboljeli, kao i prisjećanja na sve živote izgubljene zbog ove bolesti.
Univerzalni simbol obilježavanja ovog dana je crvena vrpca koja je osmišljena 1991. kao simbol svijesti i podrške osobama koje žive s HIV-om, a umjetnici koji su je stvorili željeli su je predstaviti kao vizualni izraz suosjećanja prema oboljelima, te su izabrali crvenu boju zbog njene simboličke odvažnosti.
Ovogodišnja tema „Prevladavanje prekida, transformacija odgovora na AIDS“ (engl. Overcoming disruption, transforming the AIDS response) poziv je na vođenje održive politike, međunarodnu suradnju i pristupe usmjerene na ljudska prava kako bi se AIDS okončao do 2030. Naime, nakon desetljeća napretka, odgovor na HIV nalazi se na raskrižju. Službe koje su spašavale živote oboljelih suočavaju se s prekidima u radu, a istovremeno mnoge zajednice s povećanim rizicima i ranjivostima. Ipak, usred tih izazova i dalje traje nada u odlučnost, inovativnost i otpornost zajednica u njihovim naporima okončavanja AIDS-a.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2024. u svijetu je živjelo 40.8 milijuna osoba s HIV-om (od kojih 65 % u afričkoj regiji), približno 630.000 je umrlo od uzroka poveznih s HIV-om, a 1.3 milijuna osoba je novooboljelo.
Ključne činjenice:
- HIV i dalje ostaje glavni globalni javnozdravstveni problem. Do danas je zbog HIV-a preminulo 44.1 milijun osoba. HIV kao prijenosna bolest zabilježena je u svim zemljama svijeta.
- SZO, te organizacije Globalni fond (engl. Global Fund) i UNAIDS u svojoj globalnoj strategiji usklađenoj s ciljem održivog razvoja, kao jedan od ciljeva imaju okončanje epidemije HIV-a do 2030.
- Do 2025. čak 95 % svih osoba koje žive s HIV-om trebalo bi imati dijagnozu, 95 % njih trebalo bi primati antiretrovirusnu terapiju koja spašava život, a 95 % onih koji se liječe od HIV-a trebalo bi postići suprimirano virusno opterećenje radi svog zdravlja, ali i smanjenja daljnjeg širenja HIV-a.
- Tijekom 2024., od svih ljudi koji žive s HIV-om, njih 87 % je znalo svoj status, 77 % je primalo antiretrovirusnu terapiju, a 73 % je imalo ostvareno suprimirano virusno opterećenje.
- Virus humane imunodeficijencije (HIV) je virus koji napada imunološki sustav tijela.
- Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) je kasni stadij infekcije HIV-om koji se javlja kad je tjelesni imunološki sustav teško oštećen zbog prisustva virusa.
- HIV napada bijele krvne stanice u tijelu i na taj način slabi imunološki sustav što olakšava obolijevanje od bolesti poput tuberkuloze, različitih infekcija i nekih vrsta raka.
- HIV se može prenijeti iz tjelesnih tekućina zaražene osobe uključujući krv, spermu, vaginalne tekućine i majčino mlijeko. Također se može prenijeti s majke na bebu.
- HIV se ne širi poljupcima, zagrljajima ili dijeljenjem hrane.
- Neliječena infekcija HIV-om može prijeći u AIDS, često nakon mnogo godina.
- Jedna od učinkovitih mjera prevencije infekcije HIV-om je predekspozicijska profilaksa (PrEP) u kojoj se peroralno uzimaju antivirusni lijekovi. Pritom se daje kombinacija dvaju lijekova koja se pokazala djelotvornom – tenofovir dizoproksil fumarat (TDF) iemtricitabin (FTC). PrEP je službeno dostupan u Hrvatskoj.
- Pristupom učinkovitoj prevenciji, pravovremenoj dijagnozi, liječenju i njezi, uključujući oportunističke infekcije, HIV infekcija je postala kronično zdravstveno stanje koje se može kontrolirati, što ljudima koji žive s HIV-om omogućuje dug i kvalitetan život.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
Literatura:
- Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hiv-aids
- https://www.who.int/campaigns/world-aids-day/2025
Više informacija o HIV/AIDS-u možete doznati na poveznici: https://nzjz-split.hr/svjetski-dan-borbe-protiv-hiv-aids-a/
