Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada svake godine kako bi se naglasila ozbiljnost ovog stanja i visoka stopa obolijevanja, podigla svijest o prevenciji te osigurala bolja skrb i potpora oboljelima.
Ovogodišnja globalna kampanja odnosi se na korištenje emocionalne snage sporta u cilju podizanja svijesti o moždanom udaru te poticanja djelovanja na prevenciju, kao i rehabilitaciju. Naime, sport je univerzalan i nadilazi geografske, kulturalne i demografske granice, a nekim oblikom sporta mogu se baviti ljudi svih društvenih slojeva. Zato se sport može iskoristiti kao platforma podizanja svijesti o moždanom udaru jer tako poruka može doprijeti do široke i raznolike publike.
Poruka Svjetskog dana moždanog udara za 2024. usmjerava emocionalnu snagu sporta na podizanje svijesti o moždanom udaru i motivira nas da svaki dan poduzmemo nešto kako bismo smanjili rizik nastanka moždanog udara. Poduzimanjem različitih aktivnosti kao globalna zajednica možemo postati #Veći od moždanog udara (#GreaterThanStroke).
Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta diljem svijeta i drugi vodeći uzrok smrti. Podaci iz 2022. pokazali su da se rizik nastanka moždanog udara tijekom života povećao za 50% tijekom posljednjih 17 godina te da će 1 od 4 osobe za života doživjeti moždani udar. U razdoblju 1999.-2019. incidencija moždanog udara povećala se 70%, a incidencija smrti uzrokovanih moždanim udarom za 43%. Nadalje, zabilježen je porast od 102% u prevalenciji moždanog udara, te porast od čak 143% za pokazatelj DALY (Disability Adjusted Life Years – godine života prilagođene invaliditetu).
Najupečatljivija značajka je da se najveći dio globalnog bremena moždanog udara (86% svih smrti od moždanog udara i 89% DALY na globalnoj razini) javlja u slabo i srednje razvijenim zemljama, što predstavlja nerazmjeran teret s kojim se najčešće suočavaju obitelji s niskim primanjima.
Jedan od vodećih rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara je visok krvni tlak, dok ostali čimbenici rizika uključuju pušenje, tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, konzumaciju alkohola, fibrilaciju atrija, povišenu razinu lipida u krvi, pretilost, genetsku predispoziciju, stres i depresiju. Osobe koje prežive moždani udar najčešće se suočavaju s određenim stupnjem tjelesnog invaliditeta, poteškoćama u komunikaciji, ali i socijalnim posljedicama poput gubitka posla, prihoda i društvene uključenosti.
Ključni simptomi moždanog udara su opušteno lice, slabost ruke s jedne strane i poteškoće u govoru (može biti nerazgovijetan ili besmislen). Također se mogu pojaviti promjene u vidnom polju, kao i gubitak ravnoteže, te vrtoglavica. Prepoznavanje znakova moždanog udara i traženje hitne medicinske pomoći može spasiti živote i poboljšati ishod za preživjele.
Dostupnost liječenja, te brz i pravovremen pristup zdravstvenoj skrbi ne samo da spašava živote osoba pogođenih moždanim udarom, već i poboljšava njihov oporavak i umanjuje posljedice.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec, javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
