Kardiovaskularne bolesti (KVB) su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile. Više od 20,5 milijuna ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti svake godine. Od tih smrti, 85% je posljedica koronarne bolesti srca (srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar), a uglavnom pogađa zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom „Koristi srce za akciju“ (Use Heart for Action) potičući pojedince da se brinu za svoje srce, a političare i donositelje odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje. Nažalost, većina zemalja još uvijek nije prepoznala zdravlje srca kao prioritet, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti su nedostatne ili jednostavno ne postoje. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana srca usmjeriti će se na slanje snažne poruke čelnim ljudima da je neophodno usvajanje akcijskog plana za srce kako bi se spriječile kardiovaskularne bolesti, vodeći uzrok pobola i smrtnosti.
Briga o zdravlju srca počinje razumijevanjem čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, stoga je važno saznati svoje zdravstvene brojke i rizike u vlastitim životnim navikama. Veličina srca može se usporediti s veličinom šake. To je najjači mišić u našem tijelu, koji počinje kucati otprilike tri tjedna nakon začeća. Iako je impresivno i snažno, srce može postati ranjivo zbog utjecaja čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, pušenja, povišene razine kolesterola u krvi, pretilosti, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti.
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki čimbenici rizika, kao što su dob, spol i nasljeđe, ne mogu se promijeniti, dok se na druge čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka i štetnih životnih navika, može utjecati. Nećete nužno razviti bolest srca i krvnih žila ako imate pojedine čimbenike rizika. Međutim, što je više rizičnih čimbenika prisutno, to je veća vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Brojne epidemiološke studije su ukazale na niz rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti:
- način života koji se može mijenjati (pušenje, prehrana, pretjerana konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost)
- biokemijske i fiziološke čimbenike (povišeni krvni tlak, povišena razina kolesterola i triglicerida, dijabetes mellitus i pretilost)
- osobne karakteristike na koje ne možemo utjecati (dob, spol i nasljeđe)
Kardiovaskularne bolesti i povišeni krvni tlak
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90 mmHg) naziva se i tihim ubojicom ili ubojicom broj 1. Bolest koja se razvija podmuklo, godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, samim time hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju te je vodeći čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarnu bolest srca i moždani udar, ali i za zatajenje srca, aritmiju i kronične bolesti bubrega. Gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, dok pola onih koji znaju za svoj povišeni krvni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove niti mijenjaju štetne životne navike.
Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Izmjeriti krvni tlak danas je vrlo jednostavno, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti ispod 140/90 mmHg. Svjetska lige za borbu protiv hipertenzije preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje već boluju od hipertenzije prema preporuci izabranog liječnika.
Kardiovaskularne bolesti i dijabetes
Dijabetes je velika globalna prijetnja zdravlju koja pogađa 425 milijuna ljudi, svaku desetu odraslu osobu u svijetu. Ljudi koji žive s dijabetesom imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti kardiovaskularnu bolesti i od nje umrijeti, stoga je prevencija nastanka kardiovaskularnih bolesti glavni prioritet u liječenju osoba koje boluju od dijabetesa. Zašto je kod osoba s dijabetesom dvostruko veća vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar, nego kod odraslih bez dijabetesa?
- Dijabetes može oštetiti krvne žile i živce, stoga što dulje živite s dijabetesom, veći je rizik od nastanka srčanih bolesti i moždanog udara.
- Osobe s dijabetesom tipa 2 također mogu imati visok krvni tlak, visoku razinu kolesterola ili prekomjernu tjelesnu težinu, što povećava šanse za dobivanje bolesti srca i krvnih žila.
Kardiovaskularne bolesti i povišeni kolesterol
Procjenjuje se da povišeni kolesterol uzrokuje 2,6 milijuna smrti i povezan je sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Jetra proizvodi kolesterol, neophodan za proizvodnju hormona i spojeva potrebnih našem tijelu. Kako se razina kolesterola u hrani povećava, višak se može nakupljati u našim arterijama (kolesterolski plak) i posljedično uzrokovati sužavanje arterija što sprječava protok krvi i dovodi do nastanka kardiovaskularnih bolesti. Analizom krvi možemo odrediti razinu kolesterola.
Kolesterol se sastoji od dvije vrste: lipoproteina visoke gustoće (HDL – dobar kolesterol) i lipoproteina niske gustoće (LDL – loš kolesterol). Loš kolesterol – LDL se u našem tijelu ponaša kao prijenosno sredstvo preko kojeg kolesterol putuje tijelom, a njegov suvišak može formirati plakove koji sužavaju arterije i blokiraju protok krvi te posljedično dovode do srčanog ili moždanog udara. Dobri kolesterol – HDL skuplja kolesterol iz cijelog tijela i vraća ga u jetru na uklanjanje. Sve smjernice ukazuju na potrebu za održavanjem normalne tjelesne težine, integraciju tjelovježbe u naš stil života i prestanak pušenja kao neke od ključnih koraka za ograničavanje utjecaja neuravnoteženog kolesterola. Kolesterol nije jedina masna tvar na koju treba paziti: trigliceridi su još jedna vrsta koja može biti visoka zbog prekomjerne konzumacije masti i šećera i također s vremenom dovesti do začepljenja krvnih žila.
Naše prehrambene navike izravno su povezane s rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Iako lijekovi kao što su statini mogu pomoći u kontroli viška kolesterola ili njegovih potencijalno štetnih učinaka, način života i genetika igraju veliku ulogu pa je informiranje o čimbenicima rizika važan prvi korak kojeg je potrebno učiniti.
Kardiovaskularne bolesti i korištenje duhanskih proizvoda
Globalno, duhan uzrokuje oko 6 milijuna smrti godišnje i predstavlja veliki rizik za bolesti pluća i karcinome povezane s pušenjem duhana. Otprilike 1,2 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano je izlaganjem pasivnom pušenju. Svijest o povezanosti pušenja i kardiovaskularnih bolesti i dalje je niska u mnogim dijelovima svijeta. Više od 80 % od 1,3 milijarde svjetskih korisnika duhanskih proizvoda živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Žene pušači imaju 25% veći rizik od srčanih bolesti nego muškarci pušači.
Pušenje ili žvakanje duhana oštećuje krvne žile, privremeno povisuje krvni tlak i smanjuje toleranciju na tjelovježbu. Smanjenjem količine kisika koju naša krv može prenositi, uporaba duhana povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka koji također mogu dovesti do moždanog udara i iznenadne smrti. Pušenje je vodeći čimbenik rizika koji se može spriječiti, a prestanak pušenja se višestruko isplati!
Kardiovaskularne bolesti i onečišćenje zraka
Izloženost onečišćenju zraka povezana je s pogoršanjem svih kardiovaskularnih bolesti. Gotovo 70% od 4,2 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini koji se pripisuju zagađenju zraka uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima, posebno srčanim i moždanim udarom. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se više od 2 milijarde ljudi diljem svijeta još uvijek oslanja na zagađujuća fosilna goriva. Naime, sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku, udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju stijenke krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i kruće. Posljedično tome dolazi do otežanog protoka krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak te doprinijeti većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar. Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka. Sveprisutnost izloženosti onečišćenju zraka i njezini učinci na zdravlje kardiovaskularnog sustava predstavljaju veliki izazov za globalno zdravlje. Kao i u mnogim drugim područjima zdravstva, zemlje s nižim prihodima snose nerazmjeran teret ove globalne prijetnje zdravlju.
Što svatko od nas može učiniti da smanji vlastiti rizik od obolijevanja?
- Hodati ili biciklirati, pritom nastojte izbjeći prometne ceste
- Hraniti se zdravo i uravnoteženo
- Biti tjelesno aktivan primjereno dobi
- Pratiti razinu onečišćenja zraka te izbjegavati jako onečišćena područja
- Slušati savjete liječnika
Preuzmite brigu za vlastito zdravlje!
Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
