Dana 29. rujna svake godine obilježava se Svjetski dan srca, koji predstavlja globalnu kampanju podizanja svijesti o zdravlju srca, a kojeg je uspostavila 1990. Svjetska federacija za srce (engl. World Heart Federation, WHF).
Obilježavanje ovog dana koristimo kao priliku za ujedinjenje u zajedničkoj misiji: podizanju svijesti, poticanju na djelovanje i posvećivanju zdravlju srca. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana srca je „Ne propusti niti jedan otkucaj!“ (engl. Don’t Miss a Beat!).
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile. Više od 20,5 milijuna ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti svake godine. Od tih smrti, 85 % je posljedica koronarne bolesti srca (srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar), a uglavnom pogađa zemlje s niskim i srednjim dohotkom. U razdoblju 2024. – 2026. Svjetska federacija za srce vodi međunarodnu kampanju „Donʼt Miss a Beat!“ potičući pojedince na brigu o zdravlju srca, a političare / donositelje odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje. Donositelji odluka često zanemaruju kardiovaskularne bolesti. Unatoč tome što su vodeći uzrok smrti u svijetu, manje od 20 zemalja ima samostalni nacionalni plan za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.
Briga o zdravlju srca počinje razumijevanjem čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, stoga je važno saznati svoje zdravstvene brojke i rizike u vlastitim životnim navikama. Kardiovaskularne bolesti mogu biti uzrokovane kombinacijom socioekonomskih, bihevioralnih i okolišnih čimbenika rizika. Neki čimbenici rizika, kao što su dob, spol i nasljeđe, ne mogu se promijeniti, dok se na druge čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka i štetnih životnih navika, može utjecati. Što je više rizičnih čimbenika prisutno, to je veća vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Važno je uočiti rane znakove KVB-i, koji često budu neprepoznati do trenutka kada je već prekasno. KVB-i mogu pogoditi bilo koga bez obzira na dob, spol, kondiciju ili način života. Od kongenitalnih srčanih mana kod mladih osoba, do zanemarenih simptoma kod žena i osoba s nekontroliranom hipertenzijom. Što se prije potraži pomoć, veći su izgledi za potpuni oporavak.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti
Često ne postoje osnovni simptomi kardiovaskularnih bolesti, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar. Simptomi KVB-i variraju ovisno o stanju te mogu uključivati:
- Nelagodu, pritisak, bol ili stezanje u prsima
- Slabost ili utrnulost u nogama i / ili rukama
- Bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
- Kratkoću daha
- Lako umaranje tijekom vježbanja ili aktivnosti
- Promjene u srčanom ritmu; vrlo ubrzan ili usporen rad srca
- Vrtoglavicu, omaglicu ili nesvjesticu
- Slabost ili umor
- Oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
- Osip na koži ili neobične mrlje
- Suh ili uporan kašalj
Nespecifični simptomi kardiovaskularnih bolesti kod žena
Srčanom udaru kod žena ponekad može prethoditi samo neobjašnjiv umor te simptomi koji više nalikuju probavnim smetnjama. Umjesto boli, kod žena se može javiti neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, palpitacije i hladan znoj. Ako je prisutna bol kao simptom KVB-i kod žena, najčešće bude raspršenija, širi se u ramena, vrat, ruke, trbuh ili leđa. U usporedbi s muškarcima, žene češće imaju teže prve srčane udare koji dovode do nepovoljnijih zdravstvenih ishoda.
Važno je znati
Ako osjetite bol u prsima, kratkoću daha i / ili nesvjesticu, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, lakše se liječe kada se otkriju u ranoj fazi. Ako ste zabrinuti za zdravlje svog srca, razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od srčanih bolesti, posebno ukoliko imate pozitivnu obiteljsku anamnezu.
Prevencija kao ključ uspjeha
Primordijalna prevencija ima za cilj spriječiti kardiovaskularne bolesti u vrlo ranoj fazi. Dok se primarna prevencija odnosi na liječenje i mijenjanje postojećih čimbenika rizika kako bi se spriječio razvoj KVB-i, primordijalna prevencija usmjerena je na sprječavanje razvoja samih čimbenika rizika. Većina slučajeva KVB-i može se spriječiti rješavanjem čimbenika rizika prije nego što nastanu zdravstveni problemi, poput upotrebe duhana, nezdrave prehrane i pretilosti, tjelesne neaktivnosti, štetne upotrebe alkohola i onečišćenja zraka. Intervencije na ovoj razini obično uključuju zakonodavne politike poput zabrane pušenja, oporezivanja slatkih pića i strategija za smanjenje natrija u hrani.
Primarna prevencija uglavnom je usmjerena na osobe s visokim rizikom od KVB-a, ali koje još nisu razvile kardiovaskularnu bolest. Intervencije imaju za cilj spriječiti nastanak bolesti, što se prvenstveno postiže održavanjem zdravog načina života, zdravom prehranom i redovitom tjelovježbom.
Sekundarna prevencija je usmjerena na osobe s utvrđenom kardiovaskularnom bolešću. Može se definirati kao bilo koja strategija usmjerena na smanjenje vjerojatnosti ponovnog kardiovaskularnog događaja (srčanog ili moždanog udara) kod pacijenata s poznatom kardiovaskularnom bolešću. Intervencije se usmjeravaju na ranu dijagnozu kako bi se smanjio utjecaj KVB-i prije bilo kakvog kritičnog ili trajnog oštećenja. Rana dijagnoza omogućuje zdravstvenim djelatnicima da pruže adekvatnu skrb pacijentima u svrhu smanjenja rizika od KVB-i, dok liječenje pored promjena štetnih životnih navika, najčešće uključuje i primjenu lijekova.
Tercijarna prevencija usmjerena je na osobe koje su već pogođene kardiovaskularnim bolestima i njihovim dugoročnim učincima, a cilj joj je produžiti životni vijek i poboljšati kvalitetu života. Obično uključuje velike postupke kao što su koronarna angioplastika, ugradnja stenta ili premosnica, ugradnja defibrilatora… Iz tog razloga, tercijarna prevencija je općenito skuplja i invazivnija od primarne i sekundarne prevencije.
Donʼt Miss a Beat
Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, preko 80 % svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većinu smrtnih slučajeva uzrokovanih KVB-a uzrokuju čimbenici rizika poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pretilosti ili dijabetesa, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili kontrolirati zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Također je vrlo važno pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i razinu šećera u krvi.
Jedite zdravu i uravnoteženu prehranu
Zdrava i uravnotežena prehrana ključna je za održavanje zdravog srca i krvožilnog sustava. Zdrava prehrana trebala bi uključivati svježu i neprerađenu hranu, uključujući puno voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), cjelovite žitarice, orašaste plodove i hranu s niskim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Izbjegavajte prerađenu hranu koja često sadrži visoke razine soli i šećera!
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Smanjenje rizika od prekomjerne težine i pretilosti obično uključuje smanjenje broja kalorija konzumiranih iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te redovito vježbanje. Najmanje 60 minuta vježbanja većinu dana u tjednu pomoći će vam u održavanju zdrave tjelesne težine.
Redovito vježbajte
Potrebno je samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu, kako biste poboljšali i održali svoje zdravlje. Djeca i adolescenti trebali bi svaki dan provoditi barem 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta. Odrasli (u dobi od 18 do 65 godina) i starije osobe (65+) trebali bi težiti barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili barem 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta svaki tjedan.
Izbjegavajte upotrebu duhana
Ako prestanete pušiti, rizik od koronarne bolesti srca prepolovit će se unutar godine dana i s vremenom će se vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte okruženja puna dima, izloženost pasivnom pušenju značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti duhanu.
Izbjegavajte konzumaciju alkohola
Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina alkohola za pijenje, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Čak i umjereni konzumenti alkohola primjećuju zdravstvene koristi kada prestanu piti alkohol.
Uzimajte lijekove kako vam je propisano
Ako imate veći rizik od razvoja srčanih bolesti ili moždanog udara, možda ćete trebati uzimati lijekove kako biste smanjili taj rizik. To može uključivati statine za snižavanje razine kolesterola u krvi, niske doze aspirina za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka ili tablete za snižavanje krvnog tlaka. Uzimajte lijekove koje vam je propisao liječnik i pridržavajte se propisane dnevne doze.
Upravljanje stresom
Stres može uzrokovati sužavanje arterija, što može povećati rizik od srčanih bolesti, posebno kod žena. Vježbanje, duboko disanje, opuštanje mišića i odvajanje vremena za stvari koje volite neke su od stvari koje možete učiniti kako biste upravljali razinom stresa.
Iako individualni izbori igraju ulogu u životnim navikama i ponašanjima, kreatori politika također imaju važnu ulogu u osiguravanju pristupa alatima koji su potrebni za zdrav život. To uključuje čist zrak, cijenom pristupačnu zdravu hranu i dobro isplanirane urbane prostore koji potiču aktivan način života. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima zdravi izbori nisu samo dostupni, već i pristupačni, ključne su za motiviranje ljudi da usvoje i održe zdraviji način života.
Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
