Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 07. travnja, a ovogodišnji je posvećen znanosti uz geslo „Zajedno za zdravlje. Uz znanost.“ (engl. Together for health. Stand with science.“).
Tim je geslom pokrenuta cjelogodišnja javnozdravstvena kampanja u cilju promicanja značaja znanstvene suradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planeta kroz koncept „Jednog zdravlja“. Takav pristup podrazumijeva strategiju koja ima za cilj održivo optimizirati zdravlje ljudi, životinja i okoliša, zajedničkih i nedjeljivih sastavnica, međuovisnih i usko povezanih. Iako su zdravlje, hrana, voda, energija i okoliš različite teme sa specifičnim sektorskim problemima, multidisciplinarna suradnja doprinosi zaštiti zdravlja, rješavanju zdravstvenih izazova poput pojave zaraznih bolesti, antimikrobne rezistencije i sigurnosti hrane te promicanju zdravlja i integriteta naših ekosustava.
„Jedno zdravlje“ može pomoći u rješavanju cijelog spektra kontrole bolesti – od prevencije do otkrivanja, pripremljenosti, odgovora i upravljanja – te doprinijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti. Strategija se može primijeniti na razini zajednice, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, te se oslanja na zajedničko i učinkovito upravljanje, komunikaciju, suradnju i koordinaciju.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predložila je inicijativu “Jedno zdravlje” kako bi se integrirale aktivnosti vezane uz zdravlje ljudi, životinja i okoliša u svim zemljama članicama, uz suradnju s Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (WOAH) kao kvadripartitni dio inicijative “Jedno zdravlje”.
Zajednički plan djelovanja previđa promjene potrebne za sprječavanje i ublažavanje utjecaja trenutnih i budućih zdravstvenih izazova na globalnoj, državnoj i regionalnoj razini. To uključuje preporuke za istraživanje prijetnji od novih bolesti i razvoj dugoročnog globalnog akcijskog plana za sprječavanje izbijanja bolesti poput ptičje gripe H5N1, MERS-a, Ebole, Zike, ali i COVID-19. U sporazumu je istaknuta važnost i potreba istraživanja utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš i staništa divljih životinja, odnosno intervencije koje potiču i nove prijetnje zaraznih bolesti. Kritična područja uključuju proizvodnju i distribuciju hrane, urbanizaciju i razvoj infrastrukture, međunarodna putovanja i trgovinu, aktivnosti koje dovode do gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena te one koje vrše povećani pritisak na bazu prirodnih resursa, sve usko vezano s pojavnosti zoonoza. To uključuje razvoj zajedničkih baza podataka i nadzora u različitim sektorima te identificiranje novih rješenja koja se bave temeljnim uzrocima i vezama između rizika i utjecaja.
Uključivanje zajednice također je ključno za promicanje navika i stavova koji smanjuju rizik te za podršku ranom otkrivanju i suzbijanju prijetnji novim, ali zaboravljenim zaraznim bolestima. Iskustva prošle globalne pandemije, pokazala su važnost jačanja međusektorske suradnje uz povećanje vidljivosti i dostupnosti sustavnijeg korištenja snažnih znanstvenih dokaza, promociju i razvoj integriranih pokazatelja i zaštitnih mjera kod zaraznih bolesti, s naglaskom na prevenciju. Ovi napori ne samo da će doprinijeti sprječavanju budućih pandemija, već će pomoći u odabiru zdravstvenih politika, izgradnji otpornijih i pravednijih sustava, okruženja, gospodarstava i društava.
Doc. prim. dr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
