Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može biti produktivan i pridonositi osobnom razvoju, svojoj obitelji i društvu. Iz ove definicije vidljivo je da pojam mentalnog zdravlja ne podrazumijeva samo odsustvo poremećaja ili bolesti već uključuje općenito dobro funkcioniranje i sposobnost nošenja sa svakodnevnim izazovima. Mentalno zdravlje stoga ne možemo promatrati dihotomno, kroz prizmu crno-bijelo, već kao kontinuum gdje svatko u nekom periodu života može doživjeti veće ili manje poteškoće koje mogu utjecati na osobnu funkcionalnost. Osim toga, važno je za naglasiti, ono što se u javnom prostoru nerijetko zanemaruje, a to je povezanost mentalnog i tjelesnog zdravlja. Naime, upravo teškoće mentalnog zdravlja mogu biti okidač za poteškoće tjelesnog zdravlja i obrnuto.
Svjetski dan mentalnog zdravlja se obilježava u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) 10. listopada svake godine od 1992., u više od 100 zemalja svijeta s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja. Tim povodom svake godine se provodi kampanja za isticanje važnosti promicanja i zaštite mentalnog zdravlja, čime se ističe briga za očuvanje mentalnog zdravlja, a uvijek s različitom aktualnom temom.
Ove godine, sukladno složenim i nesigurnim svjetskim prilikama, Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom „Dostupnost skrbi: mentalno zdravlje u katastrofama i kriznim stanjima“. Ovim se naglašava važnost dostupnosti psihološke i psihijatrijske podrške ne samo u svakodnevnim situacijama već osobito u trenucima kada se zajednice suočavaju s prirodnim katastrofama, ratnim sukobima i prirodnim nepogodama te drugim kriznim situacijama. Prema projekcijama, 305 milijuna ljudi će trebati humanitarnu pomoć u 2025., a gotovo jedna trećina pogođenog stanovništva će se susresti s poteškoćama mentalnog zdravlja. Upozoravajući na ovaj problem pozivaju se institucije i društvena zajednica da osiguraju dostupnu i pravodobnu psihološku pomoć za pogođene osobe te jačaju zdravstvene i socijalne sustave kako bi odgovorili na potrebe u kriznim stanjima. Također se naglašava važnost uključivanja mentalnog zdravlja u planove kriznog upravljanja. Svekolika podrška društva u prevenciji posljedica kriznih situacija i sama edukacija građana o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja u tim situacijama doprinijela bi poticanju razumijevanja i solidarnosti te destigmatizaciji mentalnih poteškoća.
Hrvatska, kao nažalost i cijeli svijet, proteklih se godina suočavala sa brojnim kriznim situacijama kao što su potresi, poplave, vremenske nepogode, pandemije, koje su zahtijevale značajan osobni angažman ljudi i društva u cjelini. U takvim situacijama povećava se rizik od razvoja mentalnih bolesti te raste potreba za psihološkom pomoći. Nažalost, mnogi su se ustručavali govoriti o vlastitom mentalnom zdravlju i potražiti pomoć, što nije iznenađujuće jer u društvu još uvijek vlada stigma vezana uz mentalne poteškoće. Upravo zbog toga važno je aktivno raditi na destigmatizaciji poteškoća mentalnog zdravlja i jačanju sustava koji će moći odgovoriti na potrebe, osobito u situacijama katastrofa i kriznim vremenima.
I bez kriznih situacija, suvremeni život nosi mnoge pritiske na koje svakodnevno treba odgovoriti. Takav način života idealna je podloga za razvoj brojnih poteškoća mentalnog zdravlja, a najčešće teškoće narušenog mentalnog zdravlja manifestiraju se kao anksioznost, depresija, stres. Dugotrajna izloženost ovakvim stanjima može ozbiljno narušiti funkcionalnost osobe.
Iako su emocije univerzalne i svojstvene svakom čovjeku, način na koji se nosimo s njima se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi uspješno prepoznaju svoje emocije, izražavaju ih na socijalno prikladan način te što je možda i najvažnije, znaju kako njima upravljati. Ipak, neki se često osjećaju preplavljeno emocijama i teško prepoznaju svoje, ali i tuđe emocije te imaju problem upravljanja njima, što može dovesti do ozbiljnih mentalnih poteškoća. U kriznim situacijama aktiviraju se naši adaptacijski mehanizmi kako bi nas što prije doveli u ravnotežu sa vanjskim svijetom. Međutim, ako krizne situacije predugo traju, iscrpljuju naš emocionalni adaptacijski sustav i tada izazivaju brojne simptome narušenog mentalnog zdravlja, prvenstveno anksioznost i depresiju. Zbog toga je izuzetno važno razvijati psihološku otpornost na stres. Psihološka otpornost nije urođena i možemo je razvijati usvajanjem novih vještina i navika. Istraživanja potvrđuju da postoje neki obrasci ponašanja koji jačaju našu otpornost na stres i kapacitete nošenja sa stresom u teškim životnim situacijama. Uvođenjem tih korisnih obrazaca doprinosimo našem mentalnom zdravlju i funkcionalnosti. Pogrešno je smatrati da nam za mentalno zdravlje mogu pomoći samo složeni psihoterapijski postupci. Svakodnevne jednostavne aktivnosti koje možemo uvesti u dnevnu rutinu izrazito blagotvorno mogu djelovati na naše mentalno zdravlje.
Što nam može pomoći u zaštiti mentalnog zdravlja?
- Razvijanje pozitivnih emocija, razvijanje emocionalne inteligencije, prepoznavanjem vlastitih emocija – Njegovati pozitivne misli i osjećaje. Pozitivni ljudi bolje se nose sa stresom i postižu bolje rezultate. – USREDOTOČITE SE NA SADAŠNJI TRENUTAK!
- Relaksacija – Samo 15 min opuštanja dnevno doprinosi raspoloženju, koncentraciji, kreativnosti. – RADITE RELAKSACIJSKE TEHNIKE SVAKODNEVNO 10-15 MIN!
- Razvijanje dobrih socijalnih odnosa – Jačanje zdravih, pozitivnih odnosa sa osobama u okruženju, na poslu i u obitelji. – NJEGUJTE NEFORMALNA DRUŽENJA U UGODNOM OKRUŽENJU!
- Općenito briga o fizičkom zdravlju – Redovita tjelovježba blagotvorno utječe na smanjenje stresa bez obzira radilo se o treninzima ili samo svakodnevnim šetnjama, penjanju stepenicama, vježbama istezanja u radnom okruženju i sl. Zdrava i uravnotežena prehrana i dovoljno sna je ono što naš um i tijelo trebaju. – VODITE BRIGU O ZDRAVLJU I ZAPAMTITE DA SU FIZIČKO I PSIHIČKO POVEZANI!
- Vrijeme za sebe i ono što volimo – Čitanje knjiga, gledanje filmova, serija, kreativni rad, kuhanje, rad u vrtu, učenje novih stvari. – UGODITE SEBI I BAVITE SE HOBIJIMA!
- Smanjite vrijeme na ekranima – Sati i sati na ekranima, „skrolanje“ na mobitelu, pretjerana izloženost informacijama, digitalna povezanost 24/7, dovode do pada koncentracije i pažnje, nefokusiranosti, poteškoća pamćenja, anksioznosti, depresivnosti, stresa. – IZAĐITE U PRIRODU I UŽIVAJTE U ONOM ŠTO VAM PRUŽA!
- Traženje pomoći ukoliko je potrebno – Problemi ponekad nadilaze naše kapacitete nošenja sa njima te je važno usuditi se potražiti pomoć bilo od bliskih osoba ili po potrebi od stručnjaka. – BEZ ZADRŠKE POTRAŽITE POMOĆ KOJA VAM JE POTREBNA, TO NIJE ZNAK SLABOSTI VEĆ HRABROSTI!!!
Dobro mentalno zdravlje ne znači da smo stalno sretni i bezbrižni već da imamo razvijene unutrašnje kapacitete i snage nositi se sa usponima i padovima koji se događaju u životu. Ono je važno jer utječe na sve aspekte života, a kada je narušeno osjećamo trajnu iscrpljenost, gubimo motivaciju, povlačimo se u sebe, imamo problema sa spavanjem, koncentracijom,… Mentalno zdravlje predstavlja temelj općeg blagostanja i vrijedno je svako ulaganja u njega. Samo društvo koje ulaže u mentalno zdravlje svojih građana može očekivati napredak i prosperitet.
Zapamtite da mentalno zdravlje nije luksuz već temeljna ljudska potreba i pravo!
Davorka Kovačić Borković, prof. psihologije
Služba za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ
