ČESTITAMO VAM BLAGDAN SV.DUJE, DAN GRADA SPLITA I NA DOBRO VAM DOŠLA SUDAMJA!
Proteklog desetljeća došlo je do radikalnog pomaka po pitanju pogleda na naše zdravlje i toga što uistinu znači biti zdrav. Danas znamo, bez sumnje, da su naša prehrana, životni stil i okoliš čimbenici koji igraju važnu ulogu po pitanju našeg zdravlja, ili, bolesti. Ono što se obično mislilo jest kako je sve izvan naše kontrole.
Suvremeni čovjek sve više postaje svjestan složenosti samog pojma zdravlja.
Zdravlje uključuje potpuni sklad osobe, bilo u odnosu prema sebi samoj, bilo u odnosu sa svijetom u kojem živi. Biti zdrav podrazumijeva aktivno sudjelovanje u vlastitom životu i donošenje razumnih odluka, zatim optimalan unos hranjivih sastojaka, kretanje i održavanje kondicije, mentalnu aktivnost, emocionalnu uravnoteženost, život u zdravoj sredini, njegovanje dobrih odnosa s drugima, stimuliranje osobnog i duhovnog razvoja.
Naravno, temeljno je pitanje je li i koliko je moguće postići isto. Jer, učiniti ono najbolje od sebe nije lak zadatak. To je proces trajanja koji zahtjeva ustrajnost i strpljivost.
Društvene i ekonomske okolnosti (društvene odrednice zdravlja) često su izvan kontrole pojedinca, a oblikuju pojedinačne izbore i odluke i utječu na samo zdravlje (društvena odgovornost za zdravlje). Svjedoci smo zagađenosti voda i oštećenja ozonskog omotača, te osim što čovječanstvo šteti prirodi, šteti i ljudima, hrana je puna kemikalija, voda koju pijemo zagađena je otpadom, zrak je pun ispušnih plinova tvornica, automobila i cijele industrije, sve smo svjesniji našeg neznanja o tome što zapravo uzrokuje većinu bolesti…Suvremeni način života je sve stresniji a zahtjevi za pojedinca sve veći, pa mnogi teško pronalaze ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Uz sva teoretska znanja o zdravom životu, današnjeg čovjeka obilježava nekretanje, nezdrava i preobilna prehrana, stres i psihološka napetost. Živimo grozničavo, stalno smo u stresu, emocionalne komunikacije, empatije i suosjećanja je sve manje a humanizam je degradiran. Istovremeno dostupnost informacija širi se nevjerojatnom brzinom, sve je veći broj izbora i mogućnosti koje svijet nudi, i s kojima se može donijeti odluka o tome na koji način živjeti i brinuti za svoje zdravlje. Nikad veća dostupnost informacija omogućuje širok spektar znanja, istraživanje, kritičko preispitivanje, samostalno razmišljanje i sve veće zalaganje za samoga sebe. Ali isto tako svakoga dana bombardirani smo s toliko sukobljenih informacija u pogledu što uistinu znači biti zdrav, da se često osjećamo izgubljeno. Nerijetko i u strahu i tjeskobi koji su uzrokovani upravo izborom (strah od krivog izbora, kome se točno obratiti za rješenje problema, kome vjerovati…).
Iako savršeno zdravlje ne postoji, jer su zdravlje i bolest dva lica iste medalje života,
biti zdrav danas je postulat suvremenog društva.
Zdravlje i briga oko zdravlja postale su svojevrsna religija suvremenog čovjeka. Pojačana briga o sebi u današnje vrijeme stalnih promjena i ubrzanog načina života više je nego opravdana
Čovjek današnjice rado se bavi različitim vrstama športa, osobitu pozornost posvećuje tehnikama uklanjanja stresa, autogenim treninzima, knjigama za samopomoć, raznim seminarima, tečajevima i slično, nastoji povratiti ravnotežu tijela i razuma, informira se o zdravlju, vježba, trudi se zdravije jesti (iako je i upitno koliko se svi skupa zdravo hranimo), prihvaća zdrave životne navike…. No, paradoksalno, grozničava potraga za cjelovitim, nadasve za tjelesnim zdravljem, rađa novim suvremenim bolestima (stres, iscrpljenost, razne neuroze i psihoze itd.). Uz navedeno, veliki teret suvremenog čovjeka su i duhovne bolesti, o kojima se rijetko ili gotovo nikako ne govori. Kao odgovor na kompliciranost života i kompleksnost zdravlja, danas se sve više govori i o zanemarenoj duhovnoj dimenziji čovjeka. I medicina i psihologija, kao discipline utemeljene na znanosti, zaziru od pojmova duša i duhovnost pa se duša i duhovnost u našem vremenu i društvu gube negdje u procijepu između institucionalne religije, parapsihologije, instant duhovnosti i new age spiritualnosti. A upravo cjelovit zdrav život uključuje tjelesno, psihičko i duhovno zdravlje. Duhovna razina zdravlja nije ništa mistično ili namijenjeno samo „duhovnim“ ljudima. Svi smo duhovna bića s privremenim ljudskim iskustvom. To je naša bit. Duhovnost ima važnu ulogu u životu ljudi jer posjeduje unutarnju snagu koja pomaže osobama u teškim situacijama, a istovremeno potiče vanjsku socijalnu podršku. Stoga, duhovnost ima učinke na zdravlje i dobrobit čovjeka. Podržava brigu tijelu, smanjuje rizik od bolesti i potiče preobrazbu društva. Duhovno smo zdravi kad imamo suosjećanje, poniznost i zahvalnost. Osvijestiti koliko zapravo imamo i koliko nam je malo potrebno put je stvaranja i obnavljanja zdravlja. Jer u svima nama živi težnja prema onome što je dobro, lijepo, istinito. „Biti zdrav“ načelo je koje podržava našu otvorenost svijetu i životu. Velik broj zdravstvenih studija potvrđuje pozitivnu spregu duhovnosti s bržim oporavkom od raznih bolesti, većom otpornošću na bolest te poboljšanjem kvalitete življenja kroničnih i terminalnih bolesnika.
Paralelno sa svim negativnostima suvremenog života, danas je vidljiv i jedan drugačiji pogled na društvo i svijet koji uključuje promišljanje i preispitivanje. Ljudi se okreću vlastitim sposobnostima i nastojanjima za promjenama koje mogu donijeti sebi, a time i svijetu. Društvena podrška i dobri međuljudski odnosi čine važan doprinos zdravlju. Društvena pomoć daje ljudima emocionalni i stvarni prostor koji im je potreban. Pripadnost društvenoj mreži suobraćanja i uzajamnih obveza ljudima stvara osjećaj da je do njih nekome stalo, da su voljeni, cijenjeni i vrijedni. To ima moćan utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, transport, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Jednako tako, ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje.
Svatko od nas može bitno doprinijeti jačanju svog zdravlja i poboljšanju kvalitete života, ukoliko navike i ponašanja uskladimo s postulatima zdravog življenja.
Nadajmo se vremenu kada će odnos prema zdravstvenoj preventivi postati testom humanosti društva.
Lidija Kovačić, prof.
Public Health and Health Promotion Service
