Klimatske promjene i pridružene promjene vremenskih prilika, uključujući porast temperature zraka globalnog su karaktera, i očekuje se da će se povećati prevalencija mnogih zdravstvenih rizika zbog valova velikih vrućina.
Visoke temperature, vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, predstavljaju opterećenje za organizam, posebno osjetljivih skupina – osobito kroničnih bolesnika i starijih osoba. Izuzetno je važno preventivno djelovati kako bi se otklonile moguće posljedice po zdravlje starijih osoba što je ove godine posebno izraženo zbog pandemije COVID-19 koja predstavlja kao i vrućina povećani rizik po zdravlje osoba starije životne dobi.
Tko je pod povećanim rizikom?
Opasnosti pregrijavanja tijela osobito su izražene kod starijih osoba, čiji je organizam već oslabljen brojnim bolestima. Naime, fizičke promjene metabolizma koje nastaju s godinama nepovoljno utječu na mehanizam regulacije tjelesne temperature.
- Zdravstveni problemi koji povećavaju rizik od hipertermije:
- Srčani i cirkulacijski problemi
- Oslabljen rad žlijezda znojnica je dio fiziološkog procesa starenja
- Kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća i bubrega, šećerna bolest, bolesna stanja koja dodatno oslabljuju organizam ili rezultiraju povišenjem tjelesne temperature
- Osobe na terapiji diureticima, sedativima, anksioliticima, lijekovima za srčane bolesti i povišeni krvni tlak
- Debljina
- Pijenje alkoholnih pića i velikih količina kave koja djeluje dehidrirajuće
Posljedice po zdravlje
Toplinski poremećaji (toplinska sinkopa, toplinski grčevi, sunčanica, toplinska iscrpljenost i toplinski udar) skupina su srodnih bolesti uzrokovanih dugotrajnom izloženošću visokim temperaturama, ograničenim unosom tekućine ili poremećajem tjelesnih mehanizama za reguliranjem tjelesne temperature. Pod normalnim okolnostima tijelo se hladi znojenjem. Međutim u uvjetima jako visoke temperature, a naročito povećane vlažnosti zraka sam mehanizam znojenja nije dovoljan, znoj neće isparavati s kože, što onemogućava otpuštanje tjelesne topline, te tjelesna temperatura raste.
- Toplinska sinkopa je stanje iznenadne vrtoglavice i naglog gubitka svijesti koje nastaje usljed tjelesne aktivnosti u uvjetima povišene vanjske temperature. Potrebno je skloniti osobu s vrućine u hladniji prostor, staviti noge u povišeni položaj i kada dođe svijesti dati joj piti vodu ili prirodne negazirane voćne sokove dok ne nestane osjećaj vrtoglavice.
- Toplinski grčevi su bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, a javljaju se usljed napornog fizičkog rada. Iako tjelesna temperatura i puls obično ostaju normalni tijekom toplinskog grča, koža je često vlažna i hladna. Odmah treba prestati s fizičkom aktivnošću i skloniti se u sjenu ili klimatizirani prostor. Piti puno tekućine (vodu i prirodne negazirane voćne sokove, nikako alkohol i kofeinske napitke!).
- Toplinska iscrpljenost je poremaćaj organizma koji ukazuje na smanjenu sposobnost otpuštanja topline iz tijela. Simptomi koji ukazuju na toplinsku iscrpljenost su umor, slabost, glavobolja, mućnina, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani puls. Odmah se treba skloniti u hladniji prostor, piti puno tekućine. Ukoliko se osoba ubrzo ne osjeća bolje potrebno je pozvati liječničku pomoć.
- Toplinski udar je najteži oblik hipertermije. Sličan je sunčanici, ali on ne mora nastati kao direktna posljedica izlaganja suncu. Naime, toplinski udar nastaje zbog povišene tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama zbog prestanka funkcioniranja termoregulacijskih mehanizama organizma koji više nisu u stanju osloboditi višak topline u okolinu. Najčešće se javlja za vrijeme ljetnih sparina kada je vlažnost zraka visoka, pa su znojenje I prirodno hlađenje organizma otežani, te raste unutarnja temperatura tijela. Znaci toplinskog udara:
– nastaje naglo, osoba je zbunjena i dezorijentirana s iznenadnim gubitkom svijesti i padom tlaka.
– koža je vruća (osjeti se na dodir rukom), suha i crvena,
– puls je jedva pipljiv i ubrzan (i do 160-180 u min.),
– tjelesna temperatura je povišena preko 39°C
Toplinski udar u najtežim slučajevima završava komom i smrću. Temperatura viša od 40°C trajno oštećuje unutarnje organe i mozak. Odmah treba pozvati liječničku pomoć, a osobu prenijeti u hladniji prostor, smjestiti je u vodoravan položaj, skinuti joj odjeću, te početi s vanjskim hlađenjem – hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone, špricati kožu vodom temperature 25-30˚C (ne ledenom vodom!) uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljati led na kožu. Hlađenje treba trajati sve dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Ne davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol za snižavanje temperature! Osobe bez svijesti postaviti u bočni ležeći položaj.
Pošto su toplinom uzrokovani poremećaji preventabilni, važno je znati koje su najvulnerabilnije skupine i što sve treba poduzeti da ne dođe do razvoja poremećaja izazvanih visokim temperaturama okoline.
Preporuke za zaštitu od vrućina za osobe starije životne dobi
- Planirati dnevne aktivnosti obzirom na vrućinu (fizički zahtjevnije poslove obaviti ujutro i navečer). Starije osobe ne smiju se izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno ne stariji kronični bolesnici oboljeli od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih bolesti, renalne insuficijencije, dijabetesa.
- Raskladiti svoj dom (zasjeniti prozore, noću otvoriti prozore), boraviti što više u klimatiziranim prostorima.
- Prilikom izlaska iz kuće starija osoba treba nositi udobnu laganu odjeću, svijetlih boja od prirodnih materijala, te zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
- Ne čekati da se razvije osjećaj žeđi, nego piti tijekom dana često i po malo! Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine ( negazirana voda, juhe, variva ili čajevi), te prednost dati laganoj hrani (jesti sezonsko voće i povrće).
- Osim vode važno je nadoknaditi i znojenjem izgubljene soli da ne bi nastupilo stanje disbalansa elektrolita u organizmu (opasnost od toplinskih grčeva!).
- Svi koji iz zdravstvenih razloga moraju ograničiti unos tekućine i soli, svakako se trebaju posavjetovati s liječnikom. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u starijih osoba.
- Izbjegavati alkohol, kavu, vruću i “tešku” hranu (pržena, pohana, slatka, jako zasoljena i začinjena jela), jer još dodatno zagrijavaju organizam, te pijenje prehladne tekućine (želučani grčevi!).
- Pojava glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, grčeva u mišićima, hladne i vlažne kože, ubrzanog bila znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se nužno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
- Strogo se treba pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova, te držati lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitati upute o čuvanju lijekova u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
- Starija osoba obavezno mora uvijek uz sebe posjedovati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt-osobe kojoj se može javiti u slučaju potrebe .
- Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta.
- Starije osobe zbog smanjenih aklimatizacijskih mogućnosti, fiziološki nisu u stanju učinkovito se rashladiti kad se temperatura podigne iznad 26°C. I zato svaka ustanova koja skrbi za starije osobe treba osigurati sobu ili prostor koji održava temperaturu na 26°C ili niže.
Važni brojevi telefona
Hitna pomoć – 194
Centar za hitne situacije – 112
Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva
Odjel / Centar za gerontologiju
Public Health and Health Promotion Service
