- 021 401 111
- Working day: 7:30 -15:30
Kardiovaskularne bolesti (bolesti cirkulacijskog sustava) vodeći su uzrok smrtnosti i obolijevanja u svijetu i u Hrvatskoj. Danas govorimo o njihovoj globalnoj epidemiji i stoga predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 2020. godine umrlo ukupno 5439 osoba, od čega 4 586 u dobi od 65 i više godina. Od njih je 48% muškaraca i 52% žena starije dobi.
Vodeći uzrok smrti osoba starije dobi su kardiovaskularne bolesti sa 1 866 umrlih osoba i udjelom od 41% u ukupnom mortalitetu. Kod muškaraca je udio kardiovaskularnih bolesti u ukupnom mortalitetu bio 36%, a kod žena 45% (Slike 1, 2, 3).
Slika 1. Uzroci smrti osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine – ukupno
Slika 2. Uzroci smrti muškaraca starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
Slika 3. Uzroci smrti žena starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
Među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine, koji u ukupnom mortalitetu starijih sudjeluju s 64 % nalazi se čak pet dijagnostičkih podskupina/dijagnoza iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Na vrhu se nalaze hipertenzivne bolesti s udjelom od 11,1 % u ukupnom mortalitetu osoba u dobi 65 i više godina i Ishemijske bolesti srca s udjelom od 10,2 %. Na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 9 %, na devetom Insuficijencija srca s udjelom od 2,6 %, a na desetom mjestu ateroskleroza s udjelom od 2,3 % (Tablica 1).
Tablica 1. Rang ljestvica i udio 10 vodećih uzroka smrti u Splitsko-dalmatinskoj županiji osoba u dobi 65 i više godina, 2020. – ukupno
Šifra MKB-10 | Dijagnoza | Broj | Udio % |
I10-I15 | Hipertenzivne bolesti | 511 | 11,14 |
I20-I25 | Ishemijske bolesti srca | 469 | 10,23 |
E10-E14 | Dijabetes melitus | 465 | 10,14 |
I60-I69 | Cerebrovaskularne bolesti | 414 | 9,03 |
U071 | COVID -19 | 322 | 7,02 |
C33-C34 | Zloćudna novotvorina dušnika, dušnica i pluća | 223 | 4,86 |
C18-C21 | Zloćudna novotvorina debelog crijeva, rektuma i anusa | 205 | 4,47 |
J40-J47 | Kronične bolesti donjeg dišnog sustava | 122 | 2,66 |
I50 | Insuficijencija srca | 117 | 2,55 |
I70 | Ateroskleroza | 106 | 2,31 |
Prvih 10 uzroka smrti | 2954 | 64,41 | |
Ukupno umrli | 4586 | 100,00 |
Najčešće dijagnostičke podskupine u ukupnom mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji bile su hipertenzivne bolesti s udjelom od 27,4 % i ishemijske bolesti srca s udjelom od 25,1 %. Slijede cerebrovaskularne bolesti (22,2 %), Ostali oblici srčanih bolesti s udjelom od 17,9 %, bolesti arterija, arteriola i kapilara (6, 6%), kronične reumatske srčane bolesti (0,4 %), bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova (0,3 %), te akutna reumatska groznica (0,1 %) i plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (0,1%) (Tablica 2, Slika 4).
Tablica 2. Umrli zbog kardiovaskularnih bolesti u dobi 65 i više godina prema dijagnostičkim podskupinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine (apsolutni broj, udio, stopa/100.000)
Dijagnostičke skupine | Šifra MKB-10 | Broj umrlih | Udio % | Stopa/100.000 |
Hipertenzivne bolesti | I10-I15 | 511 | 27,4 | 554,9 |
Ishemične bolesti srca | I20-I25 | 469 | 25,1 | 509,3 |
Cerebrovaskularne bolesti | I60-I69 | 414 | 22,2 | 449,5 |
Ostali oblici srčane bolesti | I30-I52 | 334 | 17,9 | 362,7 |
Bolesti arterija, arteriola i kapilara | I70-I79 | 123 | 6,6 | 133,6 |
Kronične reumatske srčane bolesti | I05-I09 | 8 | 0,4 | 8,7 |
Bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova | I80-I89 | 5 | 0,3 | 5,4 |
Akupna reumatska groznica | I00-I02 | 1 | 0,1 | 1,1 |
Plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije | I26-I28 | 1 | 0,1 | 1,1 |
Kardiovaskularne bolesti ukupno | I00-I99 | 1866 | 100,0 | 2026,1 |
Slika 4. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti osoba starije dobi po pojedinim dijagnostičkim skupinama i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
Najčešća pojedinačna dijagnoza u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca i žena starije dobi je Hipertenzivna bolest srca, zatim slijede kronična ishemična bolest srca i inzult nespecificiran. Na četvrtom mjestu kod muškaraca je akutni infarkt miokarda, a kod žena Insuficijencija srca. Na petom mjestu kod muškaraca je je insuficijencija srca, a kod žena ateroskleroza (Tablice 3-4).
Tablica 3. Najčešće dijagnoze u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
Dijagnoza | Šifra MKB-10 | Broj | Udio % | Stopa/100.000 |
Hipertenzivna bolest srca | I11 | 191 | 24,2 | 488,3 |
Kronična ishemična bolest srca | I25 | 138 | 17,5 | 352,8 |
Inzult, nespecificiran | I64 | 97 | 12,3 | 248,0 |
Akutni infarkt miokarda | I21 | 94 | 11,9 | 240,3 |
Insuficijencija srca | I50 | 39 | 4,9 | 99,7 |
5 najčešćih dijagnoza |
| 559 | 70,9 | 1429,2 |
Kardiovaskularne bolesti ukupno |
| 788 | 100,0 | 2014,7 |
Tablica 4. Najčešće dijagnoze u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti u žena starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
Dijagnoza | Šifra MKB-10 | Broj | Udio % | Stopa/100.000 |
| Hipertenzivna bolest srca | I11 | 286 | 26,5 | 539,8 |
| Kronična ishemična bolest srca | I25 | 172 | 16,0 | 324,6 |
| Inzult, nespecificiran | I64 | 121 | 11,2 | 228,4 |
| Insuficijencija srca | I50 | 78 | 7,2 | 147,2 |
| Ateroskleroza | I70 | 72 | 6,7 | 135,9 |
| 5 najčešćih dijagnoza | 729 | 67,6 | 1375,9 | |
Kardiovaskularne bolesti ukupno | 1078 | 100,0 | 2034,6 |
Analizirajući smrtnost od kardiovaskularnih bolesti prema dobi, vidimo da je 91,2 % umrlih starije od 65 godina (84,8 % u muškaraca i 96,5 % u žena). Od svih umrlih starije dobi u dobnoj skupini 65-74 godine je 13,7 % umrlih (22,5 % u muškaraca i 7,2 % u žena), u dobi 75-84 godine 33,2% (37,8 % u muškaraca i 29,9 % u žena), te u dobi od 85 i više godina 53,1 % umrlih (39,7 % u muškaraca i 62,9 % u žena). U dobnoj skupini 40-64 godina je 8,5% umrlih (14,5 % u muškaraca i 3,4 % u žena), te u dobi 20-39 godina 0,3% (0,6% muškaraca i 0,1% žena)(Tablica 5).
Tablica 5. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dobi i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine (broj, udio i stopa)
Dobna skupina | Ukupno | Muškarci | Žene | ||||||
Broj | Udio % | Stopa/100.000 | Broj | Udio % | Stopa/100.000 | Broj | Udio % | Stopa/100.000 | |
0-14 | 1 | 0,0 | 1,5 | 1 | 0,1 | 3,0 | 0 | 0,0 | 0,0 |
15-24 | 0 | 0,0 | 0,0 | 0 | 0,0 | 0,0 | 0 | 0,0 | 0,0 |
25-39 | 7 | 0,3 | 8,1 | 6 | 0,6 | 13,5 | 1 | 0,1 | 2,4 |
40-64 | 173 | 8,5 | 113,6 | 135 | 14,5 | 178,1 | 38 | 3,4 | 49,7 |
65+ | 1866 | 91,2 | 2026,1 | 788 | 84,7 | 2014,7 | 1078 | 96,5 | 2034,6 |
Ukupno | 2047 | 100,0 | 457,5 | 930 | 100,0 | 423,9 | 1117 | 100,0 | 489,8 |
65-74 | 255 | 13,7 | 488,6 | 177 | 22,5 | 745,8 | 78 | 7,2 | 274,1 |
75-84 | 620 | 33,2 | 2109,1 | 298 | 37,8 | 2489,1 | 322 | 29,9 | 1848,0 |
85+ | 991 | 53,1 | 9429,1 | 313 | 39,7 | 9184,3 | 678 | 62,9 | 9546,6 |
Analiza smrtnosti po dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2020. godini pokazuje da, kako u muškaraca tako i žena, stope mortaliteta za kardiovaskularne bolesti ukupno rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena, osim u najstarijoj dobnoj skupini (85+), u kojoj su dobno-specifične stope za kardiovaskularne bolesti više kod žena (Slika 5).
Slika 5. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dobi i spolu u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2020. godine
S obzirom na veliko opterećenje koje nose kardiovaskularne bolesti podaci o smrtnosti važan su izvor pokazatelja koje možemo dobiti iz rutinske statistike kako bi se moglo odlučivati o prioritetima i zdravstvenoj strategiji, poboljšati prevenciju, te poduzeti odgovarajuće aktivnosti prema prioritetima. Prikazani gerontološki javnozdravstveni pokazatelji potvrđuju veličinu problema kardiovaskularnih bolesti u osoba starije dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska u ovom trenutku nema strategiju prevencije i kontrole bolesti srca i krvnih žila. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti donesen je u rujnu 2001. godine, međutim do njegove operacionalizacije i sustavnog provođenja nije došlo. Definiranje strateških okvira za provođenje mjera primarne, sekundarne prevencije i kontrolu bolesti srca i krvnih žila preduvjet je za učinkovito smanjenje tereta ovih bolesti koje nosi stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske.
Literatura:
