Mentalno stanje čovjeka je odraz njegovog cjelokupnog zdravlja. Ono je temelj kvalitetnog života. Mentalno zdravlje pojedinca ovisi o mentalnom zdravlju društva, a upravo zato je bitno da društvo i država prepoznaju istinsku važnost očuvanja mentalnog zdravlja stanovništva, te je potrebno konstantno poticati i ulagati u istraživanja, planiranja i implementaciju aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja. Za očuvanje mentalnoga zdravlja je važno ulaganje u emocionalnu, psihičku, društvenu, i duhovnu dobrobit. Sve to čini dobro mentalno zdravlje.
Danas se ulažu veliki napori u očuvanje i zaštitu mentalnog zdravlja, što uključuje promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju, pravovremeno dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje mentalnih poremećaja. Promotivne i preventivne aktivnosti očuvanja mentalnog zdravlja usmjerene su prema cijeloj populaciji s posebnim naglaskom na rizične i osjetljive skupine poput djece i mladih. Navedenim aktivnostima podiže se svijest o mentalnom zdravlju, kontroliraju se rizični čimbenici i potiču čimbenici koji jačaju mentalno zdravlje. Osim promotivnih i preventivnih djelatnosti, važno je razumijevanje i pravovremeno prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja u mladih unutar zajednice uz pomoć roditelja, skrbnika, cijele obitelji, vršnjaka i nastavnika.
Svaka aktivnost koja se provodi s ciljem očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja, može biti dio promicanja mentalnog zdravlja. Služba za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije provodi niz javnozdravstvenih akcija u cilju očuvanja i jačanja mentalnog zdravlja kako pojedinca, tako i društva. Promocija mentalnog zdravlja uključuje različite faktore kao što su aktivnosti za razumijevanje mentalnog zdravlja i podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja kao dijela općeg zdravlja, promocija dobrog mentalnog zdravlja i blagostanja, razumijevanje problema mentalnog zdravlja, borba protiv stigme i diskriminacije.
Svrha Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. je da se u skladu s već donesenim komplementarnim aktima strateškog planiranja iz drugih upravnih područja, posebice na području zaštite zdravlja, definiraju dugoročni ciljevi za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja, kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i invaliditeta povezanih s njima te povećala dostupnost skrbi na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Temelji su kvalitetne skrbi podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja, pravodobno otkrivanje mentalnih poremećaja te odgovarajuće liječenje i rehabilitacija. Zaštita mentalnog zdravlja u Europi temelji se na zajedničkim vrijednostima i načelima, uključujući univerzalnost, solidarnost, dostupnost i učinkovitost te visoku kakvoću i sigurnost zdravstvene zaštite. Temeljna je vrijednost osnaživanje građana za aktivno sudjelovanje u planiranju i provedbi aktivnosti na području zaštite zdravlja. Pružanje usluga preusmjerava se s velikih institucija na usluge koje se mogu pružiti u lokalnoj zajednici. Veliku pozornost treba obratiti na kvalitetu i ujednačenost zaštite, posebno u primjeni novih mjera, usluga ili tehnologija, u svrhu izbjegavanja etičkih problema, podizanja razine povjerenja i zadovoljstva građana te izbjegavanja nepovoljnog omjera troška i učinkovitosti. Zajedničko djelovanje na svim tim područjima ključno je za ispunjavanje ciljeva i mjera Strateškog okvira. Načela na kojima se temelje mjere Strateškog okvira jesu: teritorijalna, vremenska i ekonomska pristupačnost, pravednost i jednakost pri korištenju zdravstvenim uslugama, promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja na području rada i obrazovanja, učinkovitost sustava zdravstva i socijalne skrbi, poboljšanje kvalitete medicinskog rada, sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika, solidarnost.
Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja svakog 10. listopada. Na taj dan je važno podsjetiti se koliko je bitno ulagati u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanju mentalnog zdravlja kao i promicanju destigmatizacije osoba narušenog mentalnog zdravlja. Također, to je prilika da se podsjetimo na preporuku SZO-a da mentalno zdravlje mora postati prioritet u nacionalnim programima zdravlja, da je potrebno donijeti politiku mentalnog zdravlja koja će potaknuti razvoj službi za mentalno zdravlje prema konceptu psihijatrije u zajednici, uključiti i učiniti odgovornim različite segmente društva kao što su obrazovanje, socijalni rad, poslodavci i ostali. Psihijatrija u zajednici je model organizacije službe za mentalno zdravlje uključuje različite terapijske sredine, naglasak liječenja na izvanbolničkom liječenju, promicanje mentalnog zdravlja i borbu protiv stigme psihičke bolesti. Danas je poznato da je stigma koja se odnosi na negativno obilježavanje osoba zato što imaju psihički poremećaj prepreka u liječenju i ranom otkrivanju mentalnih poremećaja. U koncepciji psihijatrije u zajednici također je važna suradnja sa udrugama korisnika usluga koji mogu pokriti neke važne aspekte pomoći oboljelima, a suradnjom sa sistemom zaštite mentalnog zdravlja mogu značajno poboljšati njegovu kvalitetu.
Mia Strikić, dr. med.
Služba za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ
