Svjetski dan prevencije samoubojstva obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u cilju podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Ovo je sedamnaesto obilježavanje, a sama kampanja će u iduće tri godine od 2018. – 2020. zadržati istu temu. Svjetski dan prevencije je najbitniji čimbenik za globalnu prevenciju, a poruka je: „Radimo zajedno na prevenciji suicida“. Svaki član zajednice koji sudjeluje u prevenciji suicida ne pomaže samo osobama sklonim suicidalnom ponašanju već i njihovim bližnjima, ali i stručnjacima koji se bave ovom problematikom te zajednici općenito. Jedan od načina kako svaki član zajednice može pridonijeti prevenciji suicida jeste podizanjem svijesti o ovom problemu, educiranjem sebe i drugih o ranim znakovima i razlozima za suicid, pokazivanjem suosjećanja te radom na uklanjanju stigme.
Ne postoji lagan i jednostavan način na koji se može govoriti o ovoj teškoj i zahtjevnoj temi. Šutnja je nekad težak i često pogrešan izbor! Porast stope samoubojstva u svijetu, ali i u Hrvatskoj u mladenačkoj dobi posljednjih godina je prisutnija. Prijetnje samoubojstvom uvijek moramo uzeti ozbiljno te ne bi smjeli ignorirati ili odgađati odlazak po stručnu pomoć s osobom koja ih izrekla. Osim samoubojstva na mah, iz bijesa, osvete ili kopiranja vršnjaka u mladenačkoj dobi, neki ljudi jako rano u životu postaju neizmjerno tužni, bez nade i životne radosti. Stoga na ovaj problem treba češće skretati pozornost te hrabrije o tome razgovarati. Kada govorimo o samoubistvu najozbiljniji rizični čimbenici su mentalni poremećaji a naročito depresija, zlouporaba alkohola ili dr. vrste ovisnosti. Brojne situacije u životu jedne osobe mogu također potaknuti suicidalno ponašanje kao šta su: konflikti, prirodne ili ratne katastrofe, nasilje, zlostavljanje, osamljenost ali i prisilne neugodne misli. Ljudi koji su izloženi raznim oblicima diskriminacije, ali i djeca i mladi podložniji su suicidalnom ponašanju. Društvena izolacija, osamljenost, može povećati rizik od samoubojstva i obratno, jake veze među ljudima mogu zaštiti osobu od pokušaja okončanja života. Pokažimo zato brigu osobno, obiteljski društveno i profesionalno, ostanimo povezani međusobno, radimo zajedno. Prevencija suicida zahtjeva integrirane strategije koje obuhvaćaju rad na individualnoj, sustavnoj i grupnoj razini. Iskustva ljudi koji su i sami pokazivali znakove suicidalnog ponašanja su krucijalna pri kreiranju mjera prevencije suicida. Zajedno! Za život…
