Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 25. studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama. Rezolucijom UN-a o eliminaciji nasilja nad ženama (48/104) iz 1993. nasilje nad ženama definira se kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira ili bi mogao rezultirati fizičkim, seksualnim ili psihičkim oštećenjem ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, neovisno o tome događa li se u javnom ili privatnom životu“.
Datum 25. studenog odabran je u spomen na datum smrti triju sestara Mirabel iz Dominikanske Republike, koje su zbog aktivizma brutalno ubijene 1960. po nalogu diktatora Rafaela Trujilla.
Nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje predstavlja jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Na globalnoj razini gotovo je svaka treća žena bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, druge osobe ili oboje.
Ove se godine globalna kampanja odvija pod sloganom #NemaIsprike (engl. #NoExcuse) i s temom „Ujedinimo se i zaustavimo nasilje nad ženama i djevojčicama: osigurajmo pravdu, zaštitimo preživjele, zaustavimo nekažnjavanje“ (engl. UNiTE to End Violence Against Women and Girls: Ensure justice, protect survivors, end impunity). Kampanja 2026. stavlja snažan naglask na rušenje pravnih barijera, sprječavanje diskriminirajućih praksi i jačanje zakona. Dan 25. studenog ujedno označava i početak razdoblja 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, globalne kampanje koja traje do 10. prosinca (Međunarodnog dana ljudskih prava), pozivajući vlade, institucije i pojedince na poduzimanje hitnih koraka i ostvarivanje nulte tolerancije na svaki oblik nasilja, jer prevencija nasilja zahtijeva angažman cijelog društva, svih 365 dana u godini.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
