Šećerna bolest kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti uzrokom su preko 20,5 milijuna umrlih svake godine, s udjelom od 33 % u ukupnoj smrtnosti. Globalni porast nezdravog načina života, rastuće stope pretilosti među odraslima i djecom, urbanizacija kao jedan od uzroka tjelesne neaktivnosti te starenje stanovništva idu u prilog ovako visokim brojkama. Osim toga, bolje prepoznavanje, a time i liječenje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, povećavaju životni vijek što dodatno povećava broj oboljelih i opterećenje zdravstvenog sustava. Brojne epidemiološke studije ukazuju na niz rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, kao što su način života koji se može mijenjati (pušenje, prehrana, pretjerana konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost, stres), biokemijski i fiziološki čimbenici (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, povišena razina kolesterola i triglicerida, pretilost) te osobne karakteristike na koje ne možemo utjecati (dob, spol i nasljeđe). Procjenjuje se da se 80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti promjenama nezdravih životnih navika, ranim probirom te pristupačnijim pristupom zdravstvenoj skrbi.
Šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti
Šećerna bolest je važan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Doprinosi cijelom nizu oštećenja različitih tkiva i organa, a u kardiovaskularnom sustavu značajne su mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije šećerne bolesti. Osobe koje žive sa šećernom bolešću, posebno oni sa šećernom bolešću tipa 2, imaju veći rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udar, moždani udar i zatajenje srca. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta kod osoba sa šećernom bolešću. Javljaju se otprilike 15 godina ranije nego kod osoba koje ne boluju od šećerne bolesti, češće kod žena i s višim stopama mortaliteta nego kod muškaraca. Stoga je pravilna kontrola i liječenje šećerne bolesti ključna u prevenciji nastanka kardiovaskularnih oboljenja kod ove skupine bolesnika.
Pojavnost šećerne bolesti raste i sve je veći broj oboljelih. Procjenjuje se da će u idućih dvadeset godina broj oboljelih u svijetu dosegnuti 783 milijuna, što je prevalencija od 12,2 %. Ova činjenica dodatno naglašava važnost dobre informiranosti i edukacije o šećernoj bolesti i njezinim kardiovaskularnim komplikacijama. Značajan dio zdravstvenog tereta šećerne bolesti može se pripisati makrovaskularnim i mikrovaskularnim komplikacijama povezanim sa šećernom bolešću, kao što su: koronarna bolest srca, moždani udar, periferna arterijska bolest, zatajenje srca, dijabetička retinopatija, bolest bubrega i srčana autonomna neuropatija.
Makrovaskularne komplikacije šećerne bolesti
Komplikacije šećerne bolesti nastaju zbog različitih metaboličkih poremećaja, a jedan od mehanizama je neenzimatska glikozilacija bjelančevina, odnosno oštećenje različitih bjelančevina prevelikom koncentracijom glukoze u krvi.
Makrovaskularne komplikacije uključuju ubrzan razvoj ateroskleroze, na način da dolazi do oštećenja i zadebljanja unutarnjih slojeva arterija. Takva oštećenja mogu dovesti do značajnog suženja arterija, čime se kompromitira normalan protok krvi u različitim dijelovima tijela. Sve to može dovesti do različitih ozbiljnih stanja i bolesti. Aterosklerotska suženja krvnih žila (plakovi) mogu puknuti i stvaranjem ugrušaka u krvnim žilama dovesti do naglog začepljenja krvne žile te posljedičnog nastanka akutne bolesti poput srčanog udara ili moždanog udara.
Najčešće makrovaskularne komplikacije šećerne bolesti su koronarna bolest srca, koja podrazumijeva oštećenja i suženja malih arterija koje opskrbljuju krvlju sam srčani mišić, cerebrovaskularna bolest nastala zbog oštećenja i suženja arterija u mozgu, te periferna arterijska bolest kada dolazi do oštećenja i suženja arterija u nogama s posljedičnim stvaranjem kroničnih rana i u konačnici gangrene.
Šećerna bolest je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za zatajivanje srca. Osobe oboljele od šećerne bolesti imaju dva do pet puta veću šansu oboljeti od zatajivanja srca u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest. Čak 50 % oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 ima predispoziciju za razvoj srčanog zatajivanja. Osobe sa šećernom bolešću često umiru od posljedica bolesti srca i krvnih žila, a srčano zatajivanje među prvim je manifestacijama kardiovaskularnih bolesti kod ovih bolesnika.
Šećerna bolest je i neovisan faktor rizika za nastanak fibrilacije atrija putem strukturnih, električnih i autonomnih putova, čija patofiziologija još u potpunosti nije utvrđena. Pacijenti s fibrilacijom atrija koji imaju šećernu bolest rjeđe percipiraju simptome fibrilacije atrija, iako je vjerojatnije da će imati srčane i neurološke komorbiditete.
S obzirom da šećerna bolest uzrokuje i mikrovaskularne komplikacije koje podrazumijevaju promjene na malim krvnim žilama bubrega (dijabetička nefropatija), posljedično kronično zatajivanje bubrega također pridonosi daljnjem razvoju kardiovaskularnih oboljenja.
Prevencija nastanka kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa šećernom bolešću
Primarna prevencija uglavnom je usmjerena na osobe koje još nisu razvile kardiovaskularne bolesti, ali su pod povećanim rizikom za njihov nastanak. Intervencije imaju za cilj spriječiti nastanak bolesti, što se prvenstveno postiže održavanjem zdravog načina života, uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom. Najvažniji čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, štetna konzumacija alkohola i stres. Te loše životne navike mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenog kolesterola, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, što se može mjeriti kako bi se procijenio rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
U sklopu zdravstvene skrbi svakom pacijentu je potrebno učiniti procjenu individualnog kardiovaskularnog rizika te poduzeti mjere u svrhu redukcije istog. Uz provođenje nefarmakoloških (promjene životnog stila) i farmakoloških mjera (liječenje lijekovima), bolesnici sa šećernom bolešću mogu značajno pozitivno utjecati na svoje kardiovaskularno zdravlje. S obzirom na poznate čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti, jedna od najvažnijih mjera koje mogu biti vrlo korisne je sniženje tjelesne mase kod osoba koje su pretile ili imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Kombinacijom tjelesne aktivnosti i uravnotežene prehrane mediteranskog tipa moguće je dostići adekvatnu tjelesnu težinu, a time istovremeno smanjiti rizik za razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Redovita tjelovježba i pravilna prehrana sastavni su dio liječenja i dobrog upravljanja šećernom bolešću. Kod šećerne bolesti tipa 2 uglavnom se javlja otpornost na inzulin, što znači da gušterača ne može proizvesti dovoljno inzulina. Posljedično dolazi do porasta razine šećera u krvi, s obzirom da je upravo inzulin odgovoran za njegovu regulaciju. Redovita tjelesna aktivnost može smanjiti razinu šećera u krvi koristeći glukozu kao supstrat za proizvodnju energije, te time poboljšati kontrolu glikemije i smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Kako bi nam olakšala održavanje tjelesno aktivnog i zdravog mentalnog života, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je savjete o preporučenoj razini tjelesne aktivnosti za osobe starije od 18 godina i to najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Jedan od načina da se dostigne preporučena razina tjelesne aktivnosti je da osoba bude aktivna 30 minuta kroz najmanje 5 dana u tjednu, što bi imalo višestruke korisne učinke za zdravlje.
Loše prehrambene navike dovode do pojave niza kroničnih zdravstvenih problema poput: kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka, povišenih razina masnoća u krvi, raka i pretilosti. Potrebno je ograničiti konzumaciju hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera te povećati konzumaciju proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća i voća kao u mediteranskoj prehrani. Mediteranska prehrana koju je prvi opisao Angel Keys početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, nije specifična prehrana, već uobičajeni način prehrane stanovništva regija gdje se uzgajaju masline poput mediteranskih otoka, južne Italije i nekih dijelova Grčke. Konzumacija raznovrsnog voća i povrća, cjelovitih žitarica osnova je prehrane koja se ističe svojom nutritivnom raznolikošću, a upotreba biljnih ulja, poglavito maslinovog ulja te konzumacija ribe umjesto crvenog mesa, ima blagotvoran učinak na zdravlje.
U prevenciji nastanka kardiovaskularnih oboljenja ključno je i optimizirati liječenje povišenog krvnog tlaka i povišenih razina masnoća u krvi, s obzirom na činjenicu da ove bolesti značajno i združeno dodatno povećavaju kardiovaskularni rizik.
Upotreba duhana i izloženost pasivnom pušenju među vodećim su uzrocima kardiovaskularnih bolesti u svijetu, doprinoseći otprilike 17 % svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, što je ekvivalent više od tri milijuna umrlih svake godine. Unatoč poznatoj štetnosti duhana za zdravlje srca, javna svijest o vezi između duhana i kardiovaskularnih bolesti i dalje je niska. Kardiovaskularni rizici koji se pripisuju pušenju duhana povećavaju se s količinom popušenog duhana i godinama pušenja. Rizik se znatno povećava čak i izloženošću niskim razinama duhanskog dima, kao i izloženošću pasivnom pušenju. Samo nekoliko cigareta dnevno, povremeno pušenje i izloženost pasivnom pušenju mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Postoje neposredne i dugoročne zdravstvene koristi od prestanka pušenja pa će se tako rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjiti za oko 50 % nakon samo jedne godine nepušenja. Najbolja odluka koju možete donijeti u životu je prestati pušiti.
Važnost regulacije razine šećera u krvi
Uz standardne načine praćenja šećerne bolesti mjerenjem ciljanih laboratorijskih parametara, nužno je da svaka osoba koja se liječi zbog šećerne bolesti provodi samokontrolu razine šećera u krvi (glikemije). Dobro regulirana šećerna bolest jedan je od ključnih preduvjeta boljeg općeg zdravlja, bolje kvalitete života, kao i smanjenja rizika za obolijevanje ili preuranjenu smrt od najčešćih kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara. Cilj liječenja šećerne bolesti je postići što optimalniju kontrolu glikemije, uključujući razinu HbA1c nižu od 7 % (prosječna količina glukoze vezane za hemoglobin u posljednja tri mjeseca). Optimalne ciljne razine glikemije potrebno je individualno odrediti, ovisno o drugim prisutnim bolestima, trajanju šećerne bolesti i očekivanom trajanju života. Danas je dostupan cijeli niz lijekova koji mogu pomoći u boljoj regulacije glikemije, uključujući i nove lijekove koji korisno djeluju u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti u bolesnika sa šećernom bolešću.
Liječnici koji se bave zbrinjavanjem kardiovaskularnih bolesti često se u svom svakodnevnom radu susreću s pacijentima koji boluju od šećerne bolesti. Razlog tomu je činjenica da bolesnici sa šećernom bolešću puno češće razvijaju kardiovaskularne komplikacije, te je kod njih izrazito važno optimalno liječiti te bolesti i usporiti njihovo napredovanje. U tu svrhu nastale su međunarodno prihvaćene kliničke smjernice o kardiovaskularnim bolestima i šećernoj bolesti, koje su osmišljene kako bi liječnike usmjerile u prevenciju i liječenje manifestacija kardiovaskularnih bolesti u bolesnika sa šećernom bolešću. Smjernice upućuju na potrebu stratifikacije kardiovaskularnog rizika te daju jasne preporuke o tome kako smanjiti kardiovaskularni rizik u oboljelih od šećerne bolesti. Jasno je navedeno kako liječiti bolesnike sa šećernom bolešću i kliničke manifestacije kardiovaskularnih bolesti poput aterosklerotske bolesti, zatajenja srca, fibrilacije atrija i kronične bolesti bubrega.
Ukoliko želimo postići optimalne rezultate i najbolje ishode za pacijente sa šećernom bolešću, neophodan je multidisciplinaran timski rad unutar zdravstvenog sustava. Važna je i podrška obitelji i zajednice, ali velika odgovornost je i na samom pacijentu koji može učiniti veliku korist za svoje zdravlje ukoliko se pridržava svih uputa. Dobra informiranost i edukacija pacijenata su neophodne u svrhu poboljšanja kvalitete i produženja trajanja života, uključujući smanjenje rizika za nastanak i razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
Članak preuzet iz časopisa Javno zdravstvo (Godina 2025., Broj 2, srpanj – prosinac 2025.)
