Svjetski dan borbe protiv raka tradicionalno se obilježava svakog 4. veljače kao globalna inicijativa podizanja svijesti o raku, te u cilju promicanja ranog otkrivanja i liječenja raka, te mogućnosti prevencije. Inicijativa naglašava važnost svakodnevnog unaprjeđenja pristupa zdravstvenoj skrbi za osobe oboljele od raka. Također osigurava mogućnost za pojedince, organizacije i vlade širom svijeta da se ujedine u borbi protiv raka. Dvogodišnja kampanja za razdoblje 2025. – 2027. odvija se pod geslom „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. #UnitedByUnique) jer oboljeli od raka, ujedinjeni, mogu stvoriti svijet u kojem se gleda dalje od bolesti i gdje se gleda osoba, a ne pacijent.
Rak i dalje ostaje globalni javnozdravstveni izazov. Višestruki čimbenici poput starenja populacije, nezdravih navika, infekcija, okolišnih rizika i mnogih drugih doprinose rastućem bremenu obolijevanja od raka diljem svijeta. Pojedinci, obitelji, zajednice, ali i zdravstveni sustavi pojačano se suočavaju sa štetnim emocionalnim i psihosocijalnim učincima raka, ali i s financijskim teretom. Većina zemalja suočava se s nejednakim pristupom alatima i sustavima za prevenciju, dijagnozu, liječenje i skrb o raku, a sve navedeno neizbježno više pogađa siromašnije skupine društva.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2022. na godišnjoj razini od raka oboli 20 milijuna osoba, a od raka kao uzroka smrti premine 9.7 milijuna osoba. Među svim umrlima od raka u svijetu iste ih je godine zabilježeno više od 70 % u zemljama niže i srednje razine dohotka. Procjene sugeriraju kako je rak odgovoran za više od 20 % prijevremenih smrti nastalih zbog kroničnih nezaraznih bolesti. Projekcije su nažalost još poraznije, jer se procjenjuje kako će broj novih slučajeva raka porasti za 87 % do 2050.
Na globalnoj razini muškarci najviše obolijevaju od raka usne šupljine, pluća, prostate i probavnog trakta, dok je kod žena najčešći rak dojke, vrata maternice (cerviksa) i maternice.
Smanjivanje bremena raka zahtijeva mješovite i sinkronizirane intervencije javnog zdravstva i zdravstvenog sustava. Između 30 – 50 % smrti zbog raka može se spriječiti modificiranjem okolišnih čimbenika, ali i životnih navika, kao i infekcija. Rak većinom odgovora na liječenje ako se identificira, odnosno otkrije, što ranije. Unaprjeđenjem metoda probira (engl. screening), rane dijagnoze i osiguravanjem brzog i učinkovitog liječenja, poboljšavaju se mogućnosti preživljavanja za oboljele od raka.
Doista, rak je puno više od same medicinske dijagnoze, jer je u pozadini svake dijagnoze čovjek koji je jedinstven i ima svoju priču – priču o bolesti, tuzi, boli, otpornosti, ozdravljenju… Stoga je najvažnije ostvariti zdravstveni pristup koji se usmjerava na oboljele, jer svaki od njih ima svoje jedinstvene potrebe, a empatija i humanost su nužni preduvjeti najboljeg ishoda za sve oboljele od raka – ozdravljenja.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
