U organizaciji Europskog društva za javno zdravstvo (the European Public Health Association – EUPHA) i Francuskog društva za javno zdravstvo (the Société Française de Santé Publique – sfsp) u Marseju (Francuska) od 20. do 23. studenog je održana 12. Europska konferencija iz javnog zdravstva. Tema konferencije je bila Izgradnja mostova solidarnosti u javnom zdravstvu (Building bridges for solidarity and public health). Konferenciji je prisustvovalo 2.400 delegata iz više od 75 zemalja svijeta. Iz Hrvatske je bilo 18 delegata. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije predstavljala je dr.sc. Ivana Marasović Šušnjara poster prezentacijom.
Program konferencije je bio organiziran u okviru 16 tema: solidarnost u zdravlju; migracije i zdravlje; digitalne aplikacije u zdravstvu; Europsko i globalno zdravlje; javnozdravstvene politike; zdravlje majki, djece i mladih; kronične bolesti; istraživanje zdravstvenih usluga, sustava i ekonomija; kontrola zaraznih bolesti; mentalno zdravlje, zdravlje LGBT zajednica i manjina; zdravstvene procjene / njega starijih osoba / maligna oboljenja; zdrav život, hrana i prehrana; zdravstvene informacije i zdravstvena pismenost; globalno zdravlje i promjene okoliša; podaci, dokazi i praksa; zdravstvena radna snaga / zdravlje na radu.
Na konferenciji je istaknut nastavak aktivnosti u ostvarivanju programa za zdravlje zemalja Europske unije do 2020. koji obuhvaćaju:
- upravljanje: unapređenje upravljanja i vodstva za zdravlje i dobrobit;
- pravičnost i socijalna pravednost;
- partnerstva za zdravlje: sprečavanje bolesti i rješavanje problema odrednica zdravlja promicanjem multi- i međusektorskog djelovanja;
- lokalno djelovanje: uspostavljanje zdravih mjesta, okruženja i fleksibilnih zajednica; i
- univerzalna zdravstvena pokrivenost: jačanje zdravstvenih sustava za univerzalnu zdravstvenu zaštitu.
Također su navedeni strateški ciljevi u narednom petogodišnjem razdoblju koji se odnose na dostupnost zdravstvene zaštite, razvoj i uporabu novih tehnologija, unapređenje zdravstvenih podataka, prevenciju malignih bolesti te povećanje zaštite stanovništva Europe od bolesti koje se mogu spriječiti cjepljenjem.
Osim toga istaknuti su izazovi javnog zdravstva u narednim desetljećima:
- Demografske promjene (klimatske promjene, urbanizacija, migracije i starenje stanovništva);
- Tehnološka i digitalna revolucija (korisni učinci kao što je razvoj medicinske opreme, bolje i brže dijagnostike naspram štetnih, npr. pojava novih bolesti „ovisnosti o igrama“);
- Politički utjecaj na javno zdravstvo (javno zdravstvo se može postići samo usklađenim djelovanjem na svim razinama, a da bismo to postigli, potrebna nam je politička podrška);
- Utjecaj stečenih interesa. U doba globalizacije velike tvrtke imaju moć utjecati na politiku i istraživanja. Primjerice, „Zaklada za svijet bez dima“ opisuje sebe kao neovisnu, privatnu zakladu, ali financira je Philip Morris International. Stoga, treba pronaći načine kako suradnju s industrijom učiniti transparentnom i korisnom za javno zdravlje.
- Nova etička pitanja 21. stoljeća (npr. eutanazija)
Čini se jasnim da se javna zdravstvena mreža mora prilagoditi izazovima 21. stoljeća. Javno- zdravstveni radnik 21. stoljeća mora biti pametan, uporan i kreativan, biti u isto vrijeme diplomat i pregovarač. Pristup zdravlju u svim politikama je bitan, a nedavno objavljeni manifest: „Sve politike za zdravu Europu“ korak je u pravom smjeru.
Dr.sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr.med.
spec. javnog zdravstva
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
