Gripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. U Europi i općenito sjevernoj hemisferi javlja se u zimskim mjesecima (obično od studenog do travnja) u obliku većih ili manjih epidemija. Gripa nije bezazlena bolest jer na području Europe svake godine oboli između 4 do 50 milijuna ljudi, a 15 000 do 70 000 umre od komplikacija uzrokovanih gripom.
Virus gripe se lako prenosi kapljičnim putem kod kašljanja i kihanja i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dospije na ruke, maramice i druge površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), a osobe su zarazne već 1 dan prije početka simptoma bolesti te 4 do 5 dana nakon početka bolesti. Klinička slika gripe teža je od obične prehlade, a u nekompliciranim slučajevima traje nekoliko dana (oko tjedan dana).
Simptomi počinju naglo i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, opću slabost i klonulost, kihanje i curenje nosa, grlobolju i neproduktivni kašalj. Kod djece se osim temperature i respiratornih simptoma mogu javiti i gastrointestinalni simptomi (povraćanje i proljev). Moguće je da kašalj, umor i malaksalost traju i nekoliko tjedana nakon preboljenja.
U nekim slučajevima bolest se može očitovati i težom kliničkom slikom, dovesti do upale pluća, srca i mozga, otvoriti put sekundarnoj bakterijskoj infekciji te dovesti do smrtnog ishoda. Komplikacije gripe mogu se pojaviti kod bilo koga no češće su kod starijih osoba (starijih od 65 godina) i najmlađe djece (posebno mlađe od godine dana). Osim povećanog rizika vezanog za dob, rizik od komplikacija povećan je kod osoba bilo koje dobi koje imaju određene kronične bolesti i stanja: metaboličku bolest (npr. dijabetes), kronične plućne bolesti (npr. kronični bronhitis), kardiovaskularne bolesti (npr. koronarna bolest), bolesti jetre, hematološke bolesti, patološku pretilost (BMI>40), kroničnu bubrežnu bolest (npr. kronično zatajivanje bubrega), kronična neurološka stanja (npr. cerebralna paraliza) te stanja koja dovode do smanjene funkcije imunološkog sustava (npr. kemoterapija). Također i trudnice imaju povećan rizik za razvoj komplikacija gripe i teške kliničke slike.
Za ljude koji su oboljeli od jednostavne i nekomplicirane sezonske gripe najbolje je ostati liječiti se kod kuće simptomatskom terapijom i snižavanjem temperature, a tako se i smanjuje mogućnost prijenosa na druge osobe. Treba redovito i učestalo prati ruke te paziti na dobru respiratornu higijenu (pokrivanje nosa i usta kod kihanja i kašljanja papirnatom maramicom koja se zatim pravilno odloži).
Najučinkovitija mjera prevencije gripe je cijepljenje. Cijepljenje je prvenstveno preporučljivo za rizične skupine: trudnice, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima i stanjima te za zdravstvene radnike, no cijepiti se može bilo koja osoba starija od 6 mjeseci, nakon pregleda liječnika koji će isključiti moguće kontraindikacije. Cijepiti se može kod izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite te u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
