Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka, a definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak od 140/90 mmHg i više. Učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je vrlo visoka, raste s dobi kod muškaraca i žena, te se može reći da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti krvnog tlaka koje zahtijevaju poduzimanje nekakvih terapijskih mjera. Nekoliko je uzroka ovako visokoj pojavnosti, od povećanja životnog vijeka, prekomjernog unosa kuhinjske soli u hrani, prekomjerne tjelesne mase i nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Arterijska hipertenzija, kao vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini, glavni je nezavisni čimbenik rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti. Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine pokrenula je inicijativu obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije, 17. svibnja s ciljem edukacije i podizanja svijesti opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), kao najvažnijeg nezavisnog čimbenika rizika za srčani i moždani udar te druge srčane i bubrežne bolesti. Povišeni krvni tlak naziva se i “tihi ubojica”, jer mnogi ljudi koji imaju hipertenziju, najčešće nemaju nikakvih simptoma. Procjenjuje se da oko 50% osoba koje imaju hipertenziju ne znaju da je imaju, a polovica onih koji znaju ne poduzimaju ništa, u smislu liječenja ili mijenjanja štetnih životnih navika. Ukoliko se hipertenzija ne liječi, s godinama dolazi do oštećenja krvnih žila i vitalnih organa s posljedičnim razvojem bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega i iznenadne srčane smrti.
Prema posljednje dostupnim podacima za 2017. godinu u Republici Hrvatskoj od srčano-žilnih bolesti umrlo je 23.504 osobe ili 44,0% ukupno umrlih. U Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) od srčano-žilnih bolesti 2017. godine umrlo je 2.208 osoba. U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite 2017. godine zabilježeno je oko 100.000 posjeta zbog skupine Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99, MKB – 10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od svih bolesti cirkulacijskog sustava, više od polovice posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je upravo zbog skupine Hipertenzivnih bolesti (I10-I15, MKB – 10).
Uzroci hipertenzije
Kod oko 95 % oboljelih ne može se utvrditi uzrok povišenom krvnom tlaku (primarna ili esencijalna hipertenzija), dok je kod samo manjeg broja oboljelih moguće utvrditi uzrok (sekundarna hipertenzija) te se ona najčešće povezuje s bolestima bubrega i nadbubrežne žlijezde, štitnjače, prirođenim greškama krvnih žila ili kao nuspojava pojedinih lijekova. Smatra se da su mnogi čimbenici vjerojatno odgovorni za postupni razvoj primarne hipertenzije, a najveću ulogu imaju nezdravi stilovi života, poput pušenja, nezdrave prehrane, tjelesne neaktivnosti, pretilosti i stresa.
Kako prepoznati hipertenziju?
Hipertenzija je bolest koja ne boli, stoga većina bolesnika nije ni svjesna njenog postojanja. Bolesnici mogu imati tegobe u vidu boli i pritiska u glavi, crvenilo lica, zujanje u ušima ili krvarenje iz nosa, a najčešće se povišeni krvni tlak ipak otkrije slučajno ili tek pojavom komplikacija u vidu srčanog ili moždanog udara. Hipertenzija je kronična i doživotna bolest, a ako su vrijednosti krvnog tlaka izrazito visoke ili hipertenzija dugo traje, nastaju oštećenja čitavog niza organa. Zbog svega spomenutog, važno je pravovremeno prepoznati početak bolesti i pridržavati se mjera liječenja predloženih od strane liječnika.
Kako postaviti dijagnozu?
Zlatni standard za dijagnozu povišenog krvnog tlaka je mjerenje njegovih vrijednosti u liječničkoj ordinaciji. U novije vrijeme naglašava se i važnost mjerenja krvnog tlaka izvan ordinacije, kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka u kućnim uvjetima (24-satni holter tlaka), što pruža pouzdaniju procjenu stvarnih vrijednosti krvnog tlaka tijekom 24 sata. Anamneza, fizikalni pregled te razni dijagnostički testovi (analiza urina, krvne pretrage, EKG…) mogu dodatno pomoći u otkrivanju uzroka i oštećenja ciljnih organa.
Kako pravilno mjeriti krvni tlak?
Vrijednosti krvnog tlaka variraju tijekom dana, više su ujutro, a niže noću tijekom spavanja. Stoga bi krvni tlak trebalo mjeriti u različito doba dana, nakon što se bolesnik odmara barem pet minuta. Mjerenje se vrši kroz tri dana po dva puta, na obje ruke, prvo u ležećem ili sjedećem položaju, a zatim nakon što bolesnik stoji minimalno 2 minute. Prosjek takvih mjerenja koristi se za dijagnozu hipertenzije.
Kako liječiti hipertenziju?
Svaki bolesnik bi trebao aktivno sudjelovati u praćenju vlastite bolesti kako bi rezultat liječenja bio što učinkovitiji, a dugoročne posljedice hipertenzije što manje. Prva mjera u liječenju hipertenzije su higijensko-dijetalne mjere te promjena loših životnih navika. Izbjegavanjem stresa, aktivnog i pasivnog pušenja, regulacija tjelesne težine umjerenom tjelesnom aktivnošću i uravnoteženom prehranom s manjim udjelom soli, ponekad možemo sniziti vrijednosti krvnog tlaka. Ipak, u većine oboljelih ovakve mjere nisu dovoljne, te je potrebna terapija lijekovima. Prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2003. godine oko 60% osoba s hipertenzijom je bilo svjesno svoje bolesti, a od onih koji su znali samo polovica ih se liječilo, a svega 15% liječenih je imalo reguliran krvni tlak unatoč vrlo učinkovitim lijekovima. Postoje znanstveni dokazi da dobra regulacija krvnog tlaka sprječava razvoj i napredovanje komplikacija hipertenzije te produljuje životni vijek bolesnika.
Prevencija hipertenzije
Procjenjuje se da 80% prijevremenih smrti i oboljenja od srčano-žilnih bolesti, za razliku od smrti zbog većine zloćudnih bolesti, može biti spriječena jednostavnim mjerama primarne prevencije. Arterijsku hipertenziju moguće je prevenirati i kontrolirati promjenama nezdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom s manjim udjelom soli, prestankom pušenja, redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i izbjegavanjem stresa u svakodnevnom životu. Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog krvnog tlaka koji zahtjeva liječenje, redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.
Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti, NZJZ SDŽ
