Infekcije dišnih putova su najučestalije infekcije suvremenog čovjeka. Razlog tome je što je dišni sustav najotvoreniji organski sustav i u neprestanoj je vezi s okolinom.
Velik je broj uzročnika infekcija, preko 200 virusa i bakterija, a male su mogućnosti liječenja i sprječavanja bolesti. Ipak znatno najčešći uzročnici infekcija dišnog sustava su virusi za koje ne postoje učinkoviti specifični lijekovi. Najveća se zlouporaba antibiotika događa upravo za nepotrebno i neučinkovito liječenje virusnih respiratornih infekcija.
Infekcije dišnih putova češće se javljaju u hladnijim godišnjim razdobljima. Razlog tome je što u to vrijeme ljudi duže borave u zatvorenim, slabo provjetravanim prostorima pa su više izloženi kapljicama i virusima drugih osoba.
Infekcije dišnog sustava su česte u svim dobnim skupinama, ali osobito mogu biti opasne za osobe starije životne dobi zbog njihove krhkosti i niza kroničnih bolesti povezanih s ovom dobnom skupinom.
Ljudski se organizam mijenja i slabi tijekom godina pa tako i dišni sustav i plućno tkivo. Slabljenje i pogoršanje plućne funkcija počinje u ranoj odrasloj dobi i nastavlja se tijekom života.
„Obična“ prehlada
Prehladu je najučestalija respiratorna bolest. Uzrokuju je različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću.
Bolest je vrlo blaga, prevladavaju samo lokalni respiratorni simptomi – hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest traje prosječno od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Prolazi sama od sebe i ne zahtjeva nikakvo specifično liječenje.
Kod osoba starije životne dobi zbog njihova oslabljenog imunološkog sustava te prisutnosti brojnih drugih kroničnih bolesti postoji veća opasnost od razvoja komplikacija uzrokovanih sekundarnom bakterijskom infekcijom, ponekad čak i sa smrtnim ishodom. Iz tog razloga posebnu pažnju treba obratiti u slučaju kada se nakon 4-6 dana trajanja simptoma prehlade naknadno poveća temperatura i pogorša opće zdravstveno stanje oboljele osobe.
Gripa
Gripa je akutna zarazna bolest čitavog organizma koja ima dominantni kapljični put prijenosa. Javlja se sezonski, u vrijeme zimskih mjeseci.
Klinička slika je obilježena iznenadnim početkom bolesti , visokom temperaturom i glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, ali nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja.
Virus gripe jako iscrpljuje organizam i zbog toga postoji povećani rizik od ozbiljnih komplikacije bolesti.
Kod velikog dijela mladih i zdravih ljudi gripa prolazi sama od sebe nakon ležanja kod kuće kroz tjedan dana, bez specifičnog liječenja i samo uz simptomatsku terapiju. Kod osoba s imunološkim disbalansom, te kod kroničnih bolesnika i osoba starije životne dobi gripa može završiti s komplikacijama kao što su sekundarne infekcije (upala pluća) ili pogoršanjem postojeće kronične bolesti. Takvo stanje nerijetko zahtijeva hospitalizaciju i intenzivno liječenje. Unatoč tome , komplikacije gripe u starijoj životnoj dobi, uzrokuju tkz. “višak smrtnosti“. Iz tog razloga gripa u starijoj životnoj dobi treba biti prepoznata kao ozbiljna bolest , posebice za one koji već imaju narušeno zdravlje.
Najbolja preventivna mjera je cijepljenje protiv gripe koje je u našoj zemlji besplatno za sve osobe starije od 65 godina, kao i za osobe koje su mlađe od 65 godina a koje boluju od neke kronične bolesti ( dijabetičari, hipertoničari…) i zdravstvene radnike.
Upala pluća
Pneumonija (upala pluća) je akutna infekcija plućnog tkiva i najteža je upalna bolest dišnog sustava. Najčešće se javlja upravo u starijoj životnoj dobi. Nerijetko je smrtonosna te se zato naziva i vodičem u smrt starijih osoba. U starijih ljudi pneumonija je osobito teška, a nerijetko i smrtonosna.
Koji su razlozi tako posebno teške, a nekada i fatalne infekcije pluća u starijih?
Osim postupnog općeg slabljenja nespecifičnih i imunoloških mehanizama obrane, u starijih osoba nerijetko postoje i druga poticajna stanja za nastanak i teži klinički oblik upale pluća. Najvažnija su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), dijabetes, maligne bolesti, a ozbiljnost tijeka bolesti je veća kod starijih i zbog djelovanja infekcije ne samo na pluća, nego i na druge već oštećene organe: bubrege, srce, jetru. Zbog lošeg imunološkog statusa može doći i do razvoja sepse. Dodatno poticajno stanje u zimskim mjesecima je gripa i druge virusne respiratorne infekcije koje nerijetko prethode upali pluća.
Za upalu pluća u starijih osoba karakterističan je izostanak “klasičnih-uobičajenih” simptoma bolesti poput visoke temperature, leukocitoze i jakog kašlja. U kliničkoj slici prevladavaju malaksalost, gubitak teka, poremećaji svijesti (konfuzija, delirij), otežano ili ubrzano disanje, bol u prsima..
Zahvaljujući dostupnosti i uspjesima antimikrobne terapije smrtnost od upale pluća kao osnovnog uzroka smrti, više nije javnozdravstveni prioritet, međutim od upale pluća se još uvijek umire deset puta češće nego od svih zaraznih bolesti zajedno. Zbog toga je od iznimnog značenja da, unatoč izostanku klasičnih simptoma u starijoj životnoj dobi, upala pluća bude rano prepoznata i adekvatno liječena.
Najčešći uzročnik teške upale pluća kod starijih je pneumokok, koji može imati značajan utjecaj na pogoršanje kronične bolesti. Posebno su ugrožene osobe s dijabetesom, astmom, KOPB-om i kardiovaskularnim bolestima.
Starijim osobama preporučuje se cijepljenje protiv pneumokoka. Tako se povećava zaštita od komplikacija koje se mogu nadovezati na gripu i COVID-19. Cijepljenje protiv pneumokoka besplatno je za kronične bolesnike i dostupno je tijekom cijele godine (nije sezonsko kao za gripu, već se može provoditi bilo kada u godini).
COVID-19
Krajem 2019. godine u Kini je otkriven novi soj koronavirusa koji do tada nije bio otkriven kao uzročnik bolesti kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ga je nazvala SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2), a bolest koju uzrokuje COVID-19. U ožujku 2020., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je zbog brzog širenja epidemije i smrtonosnog potencijala novog virusa proglasila pandemiju bolesti COVID-19.
Infekcija najčešće uzorkuje simptome poput povišene tjelesne temperature, kašlja, opće slabosti i umora, promjene ili gubitka okusa ili mirisa, grlobolje, glavobolje, boli u mišićima i proljeva.
Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (npr. povišeni tlak, bolesti srca, dijabetes, poremećaji jetre, bubrega, kronične plućne bolesti, oslabljen imunološki sustav) podložnije su težim oblicima bolesti.
U teškim slučajevima može doći do razvoja teških respiratornih simptoma (otežanog disanja, upale pluća, akutnog sindroma respiratornog distresa), koji mogu uzrokovati smrt oboljeloga. Neke osobe oboljele od bolesti COVID-19 izložene su i većem riziku od komplikacija povezanih sa zgrušavanjem krvi, kao što su moždani ili srčani udar.
Određeni broj zaraženih osoba ne pokazuju nikakve simptome bolesti (tzv. asimptomatski slučajevi).
Virus se prenosi s osobe na osobu, obično nakon bliskog kontakta sa zaraženim čovjekom, putem kapljica iz usta i nosa koje nastaju prilikom govora, kašljanja i kihanja. Kapljice mogu pasti i na okolne površine, a preko njih se najčešće rukama virus prenese dalje. Redovito i pravilno pranje ruku sapunom i vodom ili uporaba otopina na bazi alkohola doprinose sprječavanju prijenosa virusa s ruku u tijelo putem očiju, nosa ili usta.
Mogućnost zaražavanja smanjuje se i držanjem fizičke udaljenosti od drugih osoba, dobrom prozračenošću zatvorenih prostora te u bliskom kontaktu korištenjem maski za lice koje prekrivaju usta i nos.
Najučinkovitiji način sprječavanja bolesti COVID-19 jest cijepljenje. Cijepljene osobe izložene su manjem riziku od razvijanja teškog oblika bolesti ili hospitalizacije.
Opće i specifične mjere prevencije infekcija dišnih putova
Opće mjere prevencije su najvažnije:
• redovito pranje ruku,
• prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, te baciti maramicu u smeće poslije korištenja,
• redovito kretanje i boravak na svježem zraku,
• održavanje tjelesne kondicije,
• cjelogodišnja dobra i uravnotežena prehrana bogata vitaminima naročito vitaminom C,
• izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima s puno ljudi,
• izbjegavanje bliskih kontakata s bolesnim osobama,
• redovito prozračivanje prostorija u kojima živimo i radimo,
• odgovarajuća zimska odjeća.
Specifične mjere zaštite su ograničene na veoma mali broj uzročnika za koje postoji cjepivo (cijepljenje protiv gripe, cijepljenje protiv pneumokoka, cijepljenje protiv COVID-19).
Cijepljenje se preporuča osobama koje su u velikom riziku od razvoja teških komplikacija i smrtnog ishoda. To su osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici, te osobe oslabljenog imuniteta. Cijepljenje je od osobite važnosti i za štićenike i zaposlenike domova za stare i nemoćne te osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama koje su zbog prirode posla izloženije riziku od respiratornih infekcija.
