Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pod nazivom UNiTE odnosi se na zahtjev za okončanjem digitalnog oblika nasilja prema ženama i djevojčicama, te mobilizaciju društva u cilju kažnjavanja svakog oblika tog tipa nasilja. Vlade trebaju donijeti zakone koji štite, tehnološke tvrtke moraju osigurati sigurnost platformi i ukloniti štetan sadržaj, a svi mi zajedno moramo pomoći žrtvama digitalnog nasilja i pružiti im potporu.
Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 25. studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama. Rezolucijom UN-a o eliminaciji nasilja nad ženama (48/104) iz 1993. nasilje nad ženama definira se kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira ili bi mogao rezultirati fizičkim, seksualnim ili psihičkim oštećenjem ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, neovisno o tome događa li se u javnom ili privatnom životu“.
Datum 25. studenog odabran je u spomen na datum smrti triju sestara Mirabel iz Dominikanske Republike, koje su zbog aktivizma brutalno ubijene 1960. po nalogu diktatora Rafaela Trujilla.
Nasilje nad ženama i djevojčicama i dalje predstavlja jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu. Na globalnoj razini gotovo je svaka treća žena bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, druge osobe ili oboje.
Ove je godine tema obilježavanja usredotočena na digitalno zlostavljanje. Nasilje nad ženama na online platformama danas je ozbiljna i brzorastuća prijetnja, čemu su osobito izložene žena sa snažnom javnom pristutnošću u područjima poput politike, novinarstva i aktivizma. Ovaj je oblik nasilja u porastu zog slabe tehnološke regulacije, nedostatka pravnog priznavanja ove vrste nasilja u pojedinim zemljema, nemogućnosti kažnjavanja digitalnih platformi, te novih i brzo razvijajućih oblika zlostavljanja korištenjem umjetne inteligencije, pokreta koji se protive rodnoj ravnopravnosti, anonimnosti počinitelja i ograničene podrške žrtvama.
Oblici digitalnog zlostavljanja
• zlostavljanje temeljeno na fotografijama/dijeljenju intimnih fotografija bez pristanka (često se naziva „osvetnička pornografija“)
• kibernetičko nasilje, „trolanje“ i online prijetnje
• online uznemiravanje, uključujući i seksualno uznemiravnaje
• „deepfake“ uznemiravanje (najčešće generirano umjetnom inteligencijom)
• govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija
• „doxxing“ – objavljivanje privatnih podataka
• online uhođenje ili nadzor/kontrola nečijih aktivnosti na društvenim mrežaama
• krađa identiteta i lažno predstavljanje
• mizogine mreže
Navedene se aktivnosti ne događaju samo online. Često dovode do nasilja i u stvarnom životu poput prisile, fizičkog zlostavljanja, femicida. Počinjena šteta je dugotrajna i utječe na žrtve tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Utjecaj je još gori za žene koje se suočavaju i s različitim oblicima diskriminacije poput zbog rase, invaliditeta, nižeg društvenog statusa, itd.
Ključne činjenice:
• 85% žena osobno je doživjelo digitalno nasilje ili je svjedočilo tom tipu nasilja prema drugim ženama
• dezinformacije i klevete najčešći su oblici online nasilja nad ženama
• 67% žena i djevojčica koje su doživjele online nasilje, prijavile su problem
• 90-95% svih „deepfake“ oblika nasilja prikazuju intimne fotografije bez pristanka, a na njima su u 90% slučajeva prikazane žene
• 73% novinarki prijavilo je da je doživjelo online nasilje.
Članak priredila:
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
Literatura:
- Dostupno na: https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day
