Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama obilježava se 26. lipnja, a ovogodišnji slogan „Podijeli činjenice o drogama, spasi živote“ želi potaknuti veću osviještenost o štetnosti utjecaja droga na ljudski mozak.
Vrijeme pandemije bolesti COVID-19 koje nažalost traje i dalje, izazov je za sve ljude svijeta od primjene prvih epidemioloških mjera. U prošloj godini potrebne mijere doprinjele su nažalost i porastu anksioznosti kako kod djece i mladih, tako i kod odraslih. Svakodnevna prilagodba na nove uvjete učenja/rada, smanjene mogućnosti druženja, slobodnih aktivnosti i nedostatak različitih socijalnih događanja, neprekidna briga za zdravlje pračena je i infodemijom. Prisutne financijske poteškoće uz poruku da se ostane doma neki su od stresora s kojima se učimo i dalje nositi. Sve navedene okolnosti dovele su do različitih neugodnih emocija: tuge, usamljenosti, straha i zabrinutosti, bespomoćnosti, ljutnje…i sl. Preplavljenost lošim vijestima svakodnevnim neugodnim događajima akutni je stres kod mnogih osoba prerastao i u kronični. Neke pojedinci s ciljem izbjegavanja neugodnih emocija ili umirivanja intenziteta napetosti koji stres nosi, pribjegavaju ovisničkim ponašanjima kao pokušajem opuštanja i željom da osjete trenutnu ugodu bez pravih riješenja što sigurno nije dobra odluka niti riješenje problema. Aktivnost koja je smislena i korisna je zasigurno puno zdraviji i bolji izbor. Razvijanje otpornosti pojedinca ali i cijele obitelji kroz mehanizme adaptacije TU u ralitetu i TAMO gdje je virtualni svijet otvoren je novi prostor za drugačije mogućnosti i postignuća. Svijet se promijenio i donio nove izazove na mnogim područjima a na području zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja novo normalno tek treba saživjeti.
Pri tome ne govorimo samo ovisnosti o supstancama, već i o raznim ponašajnim ovisnostima, kao što su kockanje, igranje igrica ili drugi on –line sadržaja kupovanje, prejedanja i sl. U navedenim situacijama osoba se upušta u ponašanje koje nerijetko vodi u poremećaj nagona jer s vremenom prisilno ponavlja neprihvatljiva ponašanja kako bi postigla opuštajući učinak rasterečenja. Takvo ponašanje postaje opterećujuće a zanemaruju se druga područja života (školske i radne obaveze, društveni i obiteljski život, higijena tjelesna i mentalna, odmor) i osoba sve teže normalno funkcionira na svim područjima djelovanja.
Mlade su osobe posebno osjetljive na razvoj ovisničkih ponašanja s obzirom na njihovu prirodnu znatiželju i potrebu za eksperimentiranjem te često imaju pogrešno mišljenje da im se neće dogoditi ništa loše što je tipično za dob. Fokus na različite preventivne programe emocionalnog opismenjavanja djece i mladih, razvoja emocionalnih kompetencija i poticanja vještina komunikacije od najranije dobi potrebno je i nadalje provoditi kako bi se utjecalo na uzroke pribjegavanja ovisničkim ponašanjim. Uz preventivne aktivnosti i alate za posredno i neposredno djelovanje osmišljene tijekom javnozdravstevnih projekata moguće je prevenirati razvoj ponašajnih ovisnosti (internet, emocionalno jedenje, samoozljeđivanje i ili sl.). Djeca i mladi ali i njihovi roditelji se mogu javiti TU u Savjetovalištu za djecu i mlade u Vukovarskoj 44 ili TAMO na društvenim mrežama Službe za mentalno zdravlje gdje se mogu informirati ali i savjetovati o aktivnostima, mogućnostima i rješenjima koja predlažu tijekom svoga rada djelatnici Službe za mentalno zdravlje.
Voditelj Službe za mentalno zdravlje
Dr.sc. Željko Ključević, dr.med.spec.psihijatar, uži spec.adiktolog.
