Meningokokna bolest je rijetka, ali ozbiljna bakterijska infekcija, čija se klinička slika može razviti vrlo brzo, a ponekad u samo nekoliko sati. Najčešće pogađa djecu i mlade, ali može se javiti u bilo kojoj dobnoj skupini. Pravodobno prepoznavanje simptoma je ključno za ishod bolesti.
Što je invazivna meningokokna bolest?
Invazivna meningokokna bolest je teška infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Najčešće uzrokuje dva teška klinička stanja – meningitis (upala moždanih ovojnica) i sepsu (trovanje krvi), a oba zahtijevaju hitno i intenzivno bolničko liječenje.
Kako se bolest prenosi?
Prenosi se kapljičnim putem: kašljanjem, kihanjem, ljubljenjem, dijeljenjem čaša, bočica i pribora za jelo. Prijenosu pogoduje boravak u zatvorenim prostorima s većim brojem ljudi (vrtići, škole, studentski domovi, vojarne).
Postoje i ljudi koji nose bakteriju u nosu i grlu, a nemaju nikakve simptome, tzv. asimptomatski kliconoše.
Inkubacija bolesti (vrijeme od kontakta s oboljelim do razvoja kliničke slike) je 1 – 10 dana, a najčešće 3 – 4 dana.
Koji su simptomi bolesti?
U početku su simptomi bolesti nespecifični, mogu nalikovati gripi, ali se mogu i brzo pogoršati.
Rani simptomi bolesti su:
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- umor
- slabost i bolovi u mišićima
Alarmantni simptomi uključuju:
- ukočen vrat
- osip koji ne blijedi na pritisak (test s čašom)
- povraćanje
- osjetljivost na svjetlost
- pospanost
- teško buđenje i razbuđivanje
- hladne ruke i noge
Kod dojenčadi i male djece mogu se javiti i neobičan plač, bezvoljnost, neuobičajena pospanost i odbijanje hrane.
Kako se liječi?
Liječenje se provodi u bolnici, a uključuje nadzor vitalnih funkcija, intravensku primjenu antibiotika i potporne mjere. Vrijeme je ključno, ranije započeto liječenje poboljšava ishod liječenja.
Može li se bolest spriječiti?
Rizik od obolijevanja se može smanjiti održavanjem higijene, izbjegavanjem bliskog kontakta s bolesnim osobama i cijepljenjem. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, tipovi koji najčešće uzrokuju invazivnu meningokoknu bolest su meningokok serogrupe B (oko 57 % slučajeva) i meningokoki serogrupa A, C, W, Y (svi zajedno uzrokuju oko 43 % slučajeva). U EU je trenutno odobreno više cjepiva za zaštitu od nekih tipova meningokoka, a u Hrvatskoj su trenutno dostupna dva cjepiva – Bexsero (protiv meningokoka serogrupe B) i Nimenrix (protiv meningokoka serogrupa ACWY).
Često postavljana pitanja
Je li invazivna meningokokna bolest česta?
Ne, invazivna meningokokna bolest nije česta. Javlja se u otprilike 1 % slučajeva, ali je ozbiljnog i progresivnog tijeka.
Koliko je ozbiljna invazivna meningokokna bolest?
Smrtnost od invazivne meningokokne bolesti je 8 – 15 %, a 20 % pacijenata ima trajne posljedice u vidu gubitka sluha, neuroloških oštećenja i invaliditeta.
Kako razlikovati meningoknu bolest od gripe ili druge bolesti?
Iako su rani simptomi bolesti slični gripi i drugim bolestima praćenim povišenom tjelesnom temperaturom, ukoliko primijetite neki od alarmantnih simptoma potrebno se bez odgode javiti liječniku.
Tko je u povećanom riziku od obolijevanja?
Iako se bolest može javiti kod bio koga, u povećanom riziku od obolijevanja su imunokompromitirane osobe, dojenčad i mala djeca, adolescenti i osobe koje borave u kolektivima (vrtići, škole, studentski domovi, vojarne).
Kad se hitno javiti liječniku?
Potrebno se hitno javiti liječniku ako primijetite sljedeće simptome:
- naglo pogoršanje općeg stanja
- osip koji ne blijedi na pritisak
- osjetljivost na svjetlost
- pospanost i teško buđenje
- ukočenost vrata
Treba li se cijepiti?
Odluka o cijepljenju donosi se individualno uzimajući u obzir dob, zdravstveno stanje i rizične čimbenike (boravak u kolektivu, putovanja u zemlje s visokom incidencijom bolesti). Najbolji korak je razgovor s liječnikom (pedijatrom, obiteljskim liječnikom, epidemiologom) koji će vam pomoći donijeti informiranu odluku u skladu s Vašom situacijom.
Karla Alfirević Stanišić, dr. med., specijalizant epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
