Odjel za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila prati epidemiološke pokazatelje i provodi analizu smrtnosti i pobola srčano-žilnih bolesti, provodi aktivnosti usmjerene na utvrđivanje i suzbijanje čimbenika rizika bolesti srca i krvnih žila, kao i promidžbene aktivnosti te zdravstveni odgoj u obliku informiranja, savjetovanja i educiranja o zdravim stilovima života. U sklopu Odjela provodi se i projekt “Živjeti zdravo od malih nogu” za djecu koja pohađaju predškolsku ustanovu (srednja i predškolska odgojna skupina). U sklopu projekta putem interaktivnih radionica u maloj grupi, održava se edukacija djece o važnosti osobne i oralne higijene, zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti u svrhu očuvanja zdravlja.
Djelatnici Odjela sudjeluju u obilježavanju Dana svjesnosti o srčano-žilnim bolestima kod žena (Go Red For Women), Dana svjesnosti o zatajenju srca, Svjetskog dana hipertenzije, Svjetskog dana srca i Svjetskog dana moždanog udara.
Srčano-žilne bolesti (SŽB), koje uključuju bolesti srca i moždani udar, svake godine uzrokuju 17,7 milijuna preranih smrti diljem svijeta. U Hrvatskoj, ali i u našoj Županiji također su na vrhu ljestvice umrlih 2017. godine. Kao vodeći su uzrok smrti u Republici Hrvatskoj s 23.504 umrlih osoba 2017. godine (569,9/100.000 stanovnika; 44,0% ukupno umrlih).
Prikaz 1. Uzroci smrti prema skupinama bolesti u Republici Hrvatskoj u 2017.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji od srčano-žilnih bolesti 2017. godine umrlo je 2.208 osobe (491,1/100.000 stanovnika; 42,2% ukupno umrlih).
Prikaz 2. Uzroci smrti prema skupinama bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017.
Analizirajući smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, najviše stope bilježe se u skupini ishemičnih bolesti srca (I20 – I25; MKB – 10); kod muškaraca 221,2/100.000 stanovnika te kod žena 236,2/100.000 stanovnika (Prikaz 3).
Prikaz 3. Umrli od bolesti srca i krvnih žila (I00 – I99, MKB – 10) na 100.000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prema dijagnostičkim podskupinama i spolu, 2017.
Najveći broj osoba umrlih od bolesti srca i krvnih žila bilo je u dobi iznad 65 godina, njih ukupno 90,5% umrlih, od toga 82,7% muškaraca i 96,4% u žena (Prikaz 4).
Prikaz 4. Umrli od bolesti srca i krvnih žila (I00 – I99, MKB – 10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po dobi i spolu, 2017.
U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite SDŽ-a, prema dostupnoj bazi podataka za 2017. godinu (podatci se temelje na bazi podataka NZJZ SDŽ-a o godišnjim izvješćima timova PZZ-a) zabilježeno je ukupno 98.977 posjeta zbog skupine Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99, MKB – 10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od svih bolesti cirkulacijskog sustava, najveći broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježen je zbog skupine Hipertenzivnih bolesti (I10-I15, MKB – 10), ukupno 51.595 posjeta.
Prema zadnjim dostupnim podacima za 2016. (izvor: baza podataka bolničkih otpusta KBC Split; Projekt eJZ, www.higijenski.hr) u KBC-u Split zbog uzroka iz skupine Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99, MKB – 10) liječeno je ukupno 5.606 stanovnika SDŽ-a, od čega 3.255 muškaraca i 2.351 žena. Ukupna stopa hospitalizacija zbog bolesti srca i krvnih žila iznosila je 1.232,6/100.000 stanovnika, odnosno 1.470,9/100.000 kod muškaraca, te 1.006,8/100.000 kod žena Splitsko-dalmatinske županije. Bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99, MKB – 10) iznosile su 13,4% ukupnih hospitalizacija stalnih stanovnika liječenih u Kliničkom bolničkom centru Split u razdoblju od 01.01.2016. do 31.12.2016. godine.
Dokazano je da se većina bolesti srca i krvnih žila može spriječiti promjenom nezdravih životnih navika. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je moguće smanjiti 80 % prijevremenih smrti i onesposobljenja od srčano-žilnih bolesti jednostavnim promjenama. Važno je poznavati rizične čimbenike za njihov nastanak, kako bi znali na vrijeme zaštiti svoje zdravlje, jer s prevencijom treba započeti već u ranoj mladosti.
