U fokusu aerobioloških istraživanja su: aeroalergeni – čestice biološkog podrijetla koje se pasivno prenose zrakom, čimbenici okoliša koji utječu na njihovo otpuštanje i rasprostiranje te učinak aeroalergena na čovjeka i okoliš. Među ovim su česticama, obzirom na brojnost i alergena svojstva, najznačajnije spore gljiva, bakterije, virusi, fragmenti algi i lišajeva te pelud alergenih biljaka. Ovi inhalatorni alergeni među vodećim su uzročnicima alergijskih bolesti današnjice i predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Simptomi i jačina alergijskih reakcija uzrokovanih peludom alergenih biljaka ovise o alergijskom potencijalu i koncentraciji peluda u zraku. Uz alergijski potencijal, da bi neka biljna svojta bila alergena, moraju biti zadovoljena još tri važna uvjeta: rasprostranjenost i brojnost biljke, produkcija i otpuštanje peluda u velikim količinama te oprašivanje vjetrom (anemofilija). Za većinu biljnih svojti i geografska područja nije određen točan broj peludnih znaca potreban za pojavu simptoma alergije pa su na temelju dosadašnjih istraživanja korelacije koncentracije peluda sa alergijskim reakcijama, alergene biljke svrstane u botaničke skupine (drveće, trave i korovi) i izračunati kriteriji za ocjenu razine njihovog peluda u zraku (Tablica 1.).
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prepoznao je važnost kontinuiranog praćenja razina alergenog peluda te je 2005. godine opremljen volumetrijskim Hirst-ovim uređajem za uzorkovanje bioloških čestica i postao dio nacionalne i europske mreže aerobioloških mjernih postaja. Glavni je cilj aerobiološkog monitoringa pružanje pravovremenih informacija svim zainteresiranim stranama o vrstama i razinama peluda prisutnog u zraku. Podatci prikupljeni i obrađeni kvalitativnom i kvantitativnom analizom temelj su za izradu peludne prognoze tijekom cijele godine i peludnog kalendara na kraju godine. Prognoza se, u obliku alergijskog semafora, izrađuje prema kriterijima za procjenu razine peluda (Tablica 1.) na osnovi prosječnih dnevnih koncentracija i prevladavajućih meteoroloških uvjeta. Peludni kalendar grafički prikazuje početak, trajanje, završetak te intenzitet cvjetanja i oprašivanja najzastupljenijih alergenih biljaka tijekom jedne peludne sezone. Podložni su varijacijama, jer produkcija peluda ovisi o meteorološkim uvjetima u prethodnoj sezoni i u sezoni cvjetanja i oprašivanja. Peludna prognoza, uz opis alergenih biljaka, svakodnevno se objavljuje na internetskim stranicama Zavoda i mobilnoj aplikaciji PeludnaPrognoza portala Pliva zdravlje.
Na splitskom području, na kojem prevladavaju tipični mediteranski klimatski i geografski uvjeti, najznačajnije alergene biljke su: maslina, crkvina, trave, ambrozija (visoki alergijski potencijal), platana i jasen (umjereni do visoki alergijski potencijal), čempres, hrast crnika, grab, kostela (umjereni alergijski potencijal) te bor (niski alergijski potencijal). Najdužu peludnu sezonu imaju čempresi i crkvina, koje se ovisno o klimatskim uvjetima sezone, mogu oprašivati cijelu godinu. Čempresi djeluju kao dimnjaci zbog otpuštanja ogromnih količina peluda I najzastupljenija su alergena vrsta peludnog spektra. Najkraće su peludne sezone masline, platane i kostele koje u vrlo kratkom razdoblju dosežu visoke razine peluda. Maslina se unatoč kratkoj peludnoj sezoni smatra jednim od najznačajnijih alergena na području Mediterana, dok se na svjetskoj razini najznačajnijim alergenom smatraju trave zbog velike rasprostranjenosti i raznolikosti. Borovi otpuštaju pelud u izuzetno velikim količinama i kratkom vremenskom periodu što može prouzročiti mehaničke iritacije. Pelud ambrozije, kao jedan od najsnažnijih prirodnih alergena značajan je za dalmatinsko zaleđe.
Klimatske promjene, kojima i sami svjedočimo, imaju izravan utjecaj na fiziološke cikluse biljaka; cvjetanje i otpuštanje peluda sve je ranije i intenzivnije pa se pelud smatra bioindikatorom klimatskih promjena. Dokaz je tome značajan, skoro osmerostruki, porast godišnjeg peludnog indeksa na području naše županije u razdoblju od 2005. – 2023. U ovoj je godini, od siječnja do svibnja, već dostignut godišnji peludni indeks iz 2023. godine. Budući se Mediteran smatra najosjetljivijim područjem na koje klimatske promjene imaju snažan utjecaj, i na našem se području može očekivati daljnji porast količine alergenog peluda u zraku.
Zbog svega navedenoga, interpretacija rezultata aerobiološkog monitoringa od iznimne je koristi onom dijelu populacije koja pravovremeno započetim antialergijskim tretmanom može umanjiti i/ili u potpunosti izbjeći simptome alergija.
Tablica 1. Kriteriji za ocjenu razine peluda u zraku
Razina peluda | Koncentracija peluda (pz/m3) | ||
| drveće | trave | korovi | |
| niska | 1-15 | 1-5 | 1-10 |
| umjerena | 16-90 | 6-20 | 11-50 |
| visoka | 91-1500 | 21-200 | 51-500 |
| vrlo visoka | >1501 | >201 | >501 |
Dr. sc. Mirna Mamić, prof. biol.
Služba za zdravstvenu ekologiju NZJZ SDŽ
Više informacija o peludnoj prognozi u Splitu možete dobiti na: https://nzjz-split.hr/servisi/peludna-prognoza-split/
Više informacija o peludnom kalendaru NZJZ SDŽ-a možete dobiti na: https://nzjz-split.hr/wp-content/uploads/2025/02/peludni_kalendar_nzjz_sdz_za_2025.pdf
