Search

Prevencija utapanja djece

Utapanje je važan javnozdravstveni problem (ukupno 300.000 smrti u svijetu na godišnjoj razini), osobito stoga što nesrazmjerno zahvaća djecu i mlade. Na globalnoj razini, djeca mlađa od 5 godina čine gotovo četvrtinu svih smrtnih slučaja nastalih zbog utapanja. Utapanje je četvrti vodeći uzok smrti kod djece u dobi 1 – 4 godine, te treći u dobi 5 – 14 godina. 

Najvažniji savjet u sprječavanju utapanja djeteta je: neprestano budite uz dijete i nikad ga ne ostavljajte samog – dijete se može utopiti brzo i tiho u samo nekoliko centimetara vode.

Nikad ne ostavljate dijete samo u plastičnoj kadici u kojoj ga kupate, jednako tako ni u većoj kadi, bazenčiću, jacuzziju ili u bazenu. Prije kupanja djeteta donesite sve potrebne stvari kako biste bili u mogućnosti stalno nadzirati dijete. Stalno budite nadohvat djeteta i održavajte vidni kontakt s djetetom. Ako dijete kupate u većoj kadi, kad završite s kupanjem obvezno ispustite vodu iz kade i zatvorite vrata kupaonice za sobom – ponekad se djeca iz radoznalosti znaju vratiti u kupaonicu kako bi se pokušala još jednom okupati sama ili pak u želji za igrom u vodi – takvi pokušaji obično loše završavaju.

Djecu je vrlo važno naučiti plivati i to je najbolja prevencija utapanja na moru / vodi. Plivanje je vrlo korisna vještina i važna je za svaku osobu, neovisno o dobi. Ako sami niste u stanju naučiti dijete plivati, prepustite taj zadatak profesionalcima – danas postoje škole plivanja za različite dobne skupine djece. Dijete neplivača nikad ne ostavljajte samog, čak ni u igri na pijesku / obali. Stručnjaci danas ne preporučuju uporabu rekvizita koji navodno olakšavaju učenje plivanja (koluti i narukvice na napuhavanje, daske za neplivače, i sl.) – pustiti dijete bez nadzora s takvim rekvizitima predstavlja velik rizik jer navedeni rekviziti ne pružaju dovoljnu razinu sigurnosti. Svu djecu do najmanje pet godina starosti potrebno je stalno nadzirati i biti im u neposrednoj blizini čim borave blizu vode / mora. Osobito oprezni budite na rijeci – opasnost prijeti od riječnih struja, brzaca i virova.

Ako ste na brodu s djetetom, obvezno mu obucite sigurnosni prsluk – omogućava stalno održavanje glave iznad površine mora / vode i tako sprječava utapanje. Prsluk moraju imati sva djeca, neovisno o tome kakvi su plivači – ozljede na brodu vrlo su česte, pa i najmanji udarac u glavu (npr. dio jarbola, “lantine” i sl.) može završiti kobno.

Kod boravka na bazenu pridržavajte se istih pravila kao i na moru / rijeci / jezeru. Dijete nemojte ispuštati iz vidokruga i budite mu u neposrednoj blizini. Posebnu pozornost obratite na mogućnost brzog pražnjenja vode u bazenu – ponekad može izazvati vir i povući dijete na dno bazena. Kod boravka djeteta u neposrednoj okolini bazena uvijek postoji mogućnost da se dijete posklizne i ozlijedi – pripazite na odabir prikladne obuće. Bazeni bi trebali imati i zaštitnu ogradu kako bi se onemogućio slobodan pristup bazenu, a sva djeca trebaju biti neprestano pod nadzorom.

Pri boravku na otvorenom s djecom uvijek je dobro provjeriti okoliš i uočiti nalazi li se u blizini kakav bunar, kanal, veća bara s vodom, ribnjak i sl. u koje bi dijete moglo upasti i utopiti se – ako postoje, obvezno upozorite i nadzirite dijete.

Kod skokova u more / vodu najvažnije je procijeniti dubinu u koju se skače (skok u plitku vodu sigurno završava s ozljedama), postoje li stijene (zamućena i tamna voda / more često onemogućuje dobru procjenu), a savjetuje se nikako ne skakati na glavu zbog mogućnosti ozljede glave i kralježnice.

Ronjenje je danas popularna i lako dostupna aktivnost koja se nudi ne samo odraslima već i djeci. Ronjenje se ne može preporučiti djeci iz mnogo razloga: nepostojanje adekvatne dječje ronilačke opreme; slabija mišićna masa; nezavršeni rast kostiju i pluća; kod djece još ne postoji potrebna intelektualna i emocionalna zrelost – a ronilac mora biti samostalan. Nažalost, zasad ne postoje dokazano sigurni protokoli liječenja djece – ronilaca, jer su svi protokoli liječenja sigurni samo za odrasle osobe!

U prevenciji utapanja djece bitno je je usvojiti osnovne mjere sigurnog ponašanja: postupno ulaziti u vodu, plivati pod nadzorom odraslih, ne skakati u vodu – osobito ne skokom na glavu, ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je ne ulaziti u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon obroka.

Ukoliko je došlo do utapanja, izvucite dijete iz vode te ga postavite na tvrdu podlogu, procijenite njegovo stanje – ako je potrebno odmah započnite s postupkom oživljavanja / reanimacije (umjetno disanje i masaža srca).

Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ

O postupku reanimacije možete se informirati na linku: https://www.zhmsdz.hr/2019/index.php/prva-pomoc/o-prvoj-pomoci/51-reanimacija

Važni brojevi:

Hitna medicinska služba 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hirne situacije 112

Traganje i spašavanje na moru 195

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pregled privatnosti

Neophodni kolačići

Ovi kolačići omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta. Ne spremaju informacije kojima se može identificirati korisnika.

Statistički kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Navedeni uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.

Marketinški kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskoj stranici radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti kampanja.