Sigurno u prometu

 Dolaskom proljeća i ljeta povećava se broj sudionika prometa – biciklista, motociklista i pješaka koji žele iskoristiti sve blagodati boljih vremenskih prilika. Posljedično raste i broj prometnih nesreća, uzrokovanih ne samo tehničkim nepravilnostima vozila, lošom infrastrukturom prometnica i nepridržavanjem prometnih propisa, već i određenim rizičnim čimbenicima koji spadaju u područje odgovornosti za zdravlje svakog od nas.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) tijekom 2013. na globalnoj razini zabilježeno je ukupno 1.25 milijuna smrti u prometu, što ozljede u prometu čini jednim od vodećih uzroka smrti. Gotovo polovica tih smrti odnosila se na najugroženije skupine s manjkom zaštite – motocikliste, bicikliste i pješake. Većina smrti u prometu bilježi se u slabije i srednje-razvijenim zemljama gdje je ekonomski rast povezan s povećanom motorizacijom, a samim tim i s povećanim brojem ozljeda u prometu. Ozljede u prometu kao javnozdravstveni problem ujedno predstavljaju i problem razvoja – slabije i srednje-razvijene zemlje gube približno 3% BNP-a kao rezultat prometnih nesreća.

Iako su ozljede u prometu jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu, one se mogu i predvidjeti i prevenirati. Dokazano je kako učinkovite intervencije mogu pridonijeti sigurnosti na cestama – zemlje koje su uspješno provele takve intervencije bilježe posljedično smanjivanje broja ozljeda i smrti u prometu. Širenjem takvih intervencija na globalnoj razini može se ostvariti golemi potencijal u spašavanju života i smanjivanju štete.

Prepoznajući ozljeđivanje u prometu kao javnozdravstveni i ekonomski problem, Glavna skupština Ujedinjenih naroda 2010. usvojila je rezoluciju te proglasila Decade of action for road safety (Deseteljće akcije za cestovnu sigurnost) u razdoblju 2011.-2020. Rezolucijom su pozvane sve zemlje članice na poduzimanje koraka u povećanju sigurnosti na cestama, a kao rezultat nadzora tih napora nastao je Global status report on road safety. Dosad su izdana tri takva izvješća, koja služe kao instrument procjene o tome što se dogodilo tijekom svakog trogodišnjeg razdoblja te koje su akcije najpotrebnije. Izvješće je također pokazalo kako je broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama konstantan od 2007. unatoč porastu motorizacije na globalnoj razini, što sugerira učinkovitost preventivnih intervencija. Izvješće naglašava kako je situacija najgora u slabo-razvijenim zemljama u kojima je stopa smrtnosti u prometu više nego dvostruko veća od one u visoko-razvijenim zemljama,  te gdje postoji nesukladnost između broja smrti u prometu i njihove niže razine motorizacije. Dok Afrika ima najviše stope smrtnosti od ozljeda u prometu, europska regija ima najniže, osobito u visoko-razvijenim zemljama koje uspješno reduciraju broj smrti u prometu unatoč povećanju razine motorizacije.

Promjena ponašanja sudionika prometa predstavlja kritičnu komponentu holističkog  „sustava sigurnosti“ na prometnicama. Usvajanje i osnaživanje „dobrih“ zakona vrlo je učinkovito u promjeni ponašanja sudionika prometa i djeluje na ključne rizične čimbenike: brzinu vožnje, konzumaciju alkohola, nekorištenje kaciga, sigurnosnih pojaseva i dječjih autosjedalica. Ističe se kao je 17 zemalja (409 milijuna stanovnika, 5.7% svjetske populacije) koje su tijekom protekle tri godine donijele zakone u svezi jednog do svih pet navedenih rizičnih čimbenika umnogome doprinijelo smanjivanju globalne smrtnosti od ozljeda u prometu. Situacija je najviše poboljšana u području obvezne primjene sigurnosnih pojaseva putem zakonske regulative u čak 105 zemalja svijeta, koje predstavljaju 67% svjetske populacije. Osnaživanje donošenja takvih zakona ključno je u uspješnom smanjivanju ozljeđivanja u prometu. Ništa manje važno nije ni osiguravanje infrastrukture, kao i povećanje sigurnosti vozila. Prema navodima Global status report on road safety infrastruktura prometnica uglavnom je prilagođena vozačima, unatoč činjenici kako se čak 49% svih smrti u prometu bilježi kod pješaka, biciklista i motociklista. Realno, uspješno smanjivanje broja smrti u prometu dogodit će se tek onda kad se u projektiranju prometnica uzmu u obzir potrebe svih sudionika prometa. Također, dok se u visoko-razvijenim zemljama neprestano povećava sigurnost vozila, zabrinjava podatak kako gotovo polovica zemalja implementira tek minimum standarda u svezi sigurnosti vozila, koji se također odnose i na srednje-razvijene zemlje koje su ujedno i glavni proizvođači vozila.

Osim 1.25 milijuna smrti zbog ozljeda u prometu na globalnoj razini, ne smiju se zanemariti ni milijuni ozbiljno ozlijeđenih osoba koje žive s dugotrajnim posljedicama i različitim oblicima invaliditeta, a koje su nastale kao rezultat ozljeđivanja u prometu. U svijetu su ozljede u prometu glavni uzrok smrti među mladim osobama u dobi 15-29 godina.  Procjenjuje se kako će ozljede u prometu biti do 2030. deveti vodeći uzrok smrti svih dobnih skupina na globalnoj razini. Navedeni porast smrtnosti bit će osobito značajan u slabije i srednje-razvijenim zemljama gdje se očekuje povećana urbanizacija i motorizacija sukladno očekivanom ekonomskom rastu.

KAKO PREVENIRATI OZLJEDE U PROMETU?

1.    SMANJITI BRZINU VOŽNJE!
•    Brzina je kritični čimbenik rizika za ozljeđivanje u prometu.
•    Veća brzina znači veću mogućnost nastanka ozbiljnih ozljeda i smrti kod pješaka, biciklista i motociklista.
•    Odrasli pješak ima 20%-tni rizik od smrti u slučaju udarca automobilom koji vozi brzinom manjom od 50 km/h.
•    Odrasli pješak ima 60%-tni rizik od smrti u slučaju udarca automobilom koji vozi brzinom od 80 km/h.
•    Uvijek se pridržavati ograničenja brzine, osobita pozornost u naseljenim područjima, te u blizini dječjih vrtića i škola.

2.    KORISTITI ZAŠTITNU KACIGU!
•    Ozljede glave u biciklista i motociklista mogu se prevenirati nošenjem adekvatnih zaštitinih kaciga (integralne, modularne,offroad/cross i sl.).

3.    NE KONZUMIRATI ALKOHOL!
•    Konzumacija alkohola povećava rizik ne samo nastanka prometne nesreće, već i ozbiljnog ozljeđivanja i smrti u prometu.
•    Mladi i netom položeni vozači koji voze pod utjecajem alkohola imaju ne samo povećan rizik nastanka prometne nesreće, već i ozbiljnog ozljeđivanja i smrti u prometu.

4.    KORISTITI SIGURNOSNI POJAS!
•    Korištenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik smrtnog ishoda vozača i suvozača u prometnoj nesreći za 45-50% , lakšeg ozljeđivanja za 20%, a  težeg za 40%.
•    Korištenje sigurnosnog pojasa smanjuje rizik za putnike na stražnjim sjedalima vozila za 25% kod fatalnog i ozbiljnog ozljeđivanja te 75% kod lakšeg ozljeđivanja.

5.    KORISTITI PRIMJERENE AUTOSJEDALICE ZA DJECU!
•    Sigurnosni pojasevi nisu dizajnirani za djecu!
•    Koristiti dječje autosjedalice primjerene dobi, visini i težini djeteta!
•    Dojenčad i djeca do navršene 1. godine života u autosjedalici imaju za 90% manji rizik smrtnog ishoda tijekom prometne nesreće od djece koja nisu smještena u autosjedalicu.
•    Djeca u autosjedalici imaju gotovo 80% manji rizik teškog ozljeđivanja od djece koja su vezana sigurnosnim pojasom.  
•    Djeca u dobi 4-10 godina smještena u prikladne autosjedalice imaju 77% manji rizik ozljeđivanja tijekom prometne nesreće od one koja nisu.
•    Važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u svezi autosjedalica u Hrvatskoj sva djeca visine do 150 cm moraju biti vezana u autosjedalici ili pomoćnom postolju.
•    Važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na prednjem sjedalu automobila mogu samo sjediti djeca viša od 150 cm i vezana sigurnosnim pojasom.

6.    NE KORISTITI LIJEKOVE KOJI UTJEČU NA SPOSOBNOST VOŽNJE KAO NI LEGALNA/ILEGALNA PSIHOAKTIVNA SREDSTVA!
•    Zabranjeno je i kažnjivo koristiti ilegalna psihoaktivna sredstva pri vožnji!
•    Ne voziti pod utjecajem legalnih psihoaktivnih lijekova (npr. benzodiazepini, različiti analgetici i sl.) ili drugih lijekova koji umanjuju sposobnost vožnje!
•    Uvijek pročitati uputu o lijeku- pozornost na dio koji se odnosi na sposobnost upravljanja vozilima.

7.    SMANJITI DISTRAKCIJE/OMETANJA PRI VOŽNJI!
•    Distrakcije/ometanja mogu biti vizualne (vidne), auditivne (slušne), manualne i kognitivne.
•    Svaka pojedinačna distrakcija, a osobito kombinacija više njih, utječe na smanjivanje sposobnosti vožnje i povećava rizik izazivanja prometne nesreće.
•    Distrakcije mogu produžiti potrebno vrijeme reakcije u vožnji (npr. pri kočenju), smanjiti sposobnost vožnje u prometnoj traci (iznenadna skretanja u druge prometne trake ili na pločnik) te smanjiti potreban razmak među vozilima.
•    Ne koristiti mobitele tijekom vožnje!
•    Ne tipkati tijekom vožnje!
•    Koristiti hands-free uređaje tijekom telefoniranja!
•    Ne slušati preglasnu glazbu u vozilu!
•    Ne okretati se prema suputnicima!
•    Ne jesti i ne piti tijekom vožnje!

 

Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda
Služba za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti

Literatura:
1.    http://www.who.int/gho/road_safety/legislation/child_restraint/en/
2.    http://www.who.int/gho/road_safety/mortality/traffic_deaths_distribution/en/
3.    http://www.who.int/gho/road_safety/mortality/traffic_deaths_number/en/
4.    http://www.who.int/violence_injury_prevention/road_safety_status/2015/en/
5.    https://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama

Podijeli na društvenim mrežama

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Promijeni veličinu fonta
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE