HIV je virus koji uzrokuje AIDS, a njegov naziv predstavlja skraćeni oblik koji na engleskom jeziku glasi Human Immunodeficiency Virus, u prijevodu virus humane imunodeficijencije. HIV pripada porodici Retrovirusa koji nakon ulaska u ljudski organizam napadaju specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite (CD4 stanice), u njima se množe i uništavaju ih, što postupno uzrokuje slabljenje imuniteta. AIDS je kratica za Sindrom stečene imunodeficijencije (engl. Acquired Immunodeficiency Syndrome) uzrokovan virusom HIV-a, obilježen snažnim slabljenjem imuniteta i pojavom raznih bolesti. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku 10-ak godina. HIV se prenosi spolnim putem, krvlju (npr. korištenje zajedničkih igala) i s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Virus se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom (rukovanje, zagrljaj, kašalj), što je važno naglasiti zbog stigme koja još uvijek prati oboljele.
Prvi klinički slučajevi povezani s HIV infekcijom zabilježeni su 1981. kada su dokumentirani neuobičajeni slučajevi oportunističkih infekcija i tumora kod mladih muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima. Identifikacija uzročnika 1983., novog retrovirusa, kasnije nazvanog HIV (znanstvenici Luc Montagnier, Institut Pasteur, Pariz i Robert Gallo, SAD), označila je ključnu prekretnicu u razumijevanju etiologije Sindroma stečene imunodeficijencije, ali i označila početak jedne od najvećih globalnih zdravstvenih kriza modernog doba. Tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih HIV se brzo proširio globalno, osobito u subsaharskoj Africi gdje su velik broj oboljelih činile žene i djeca, te postao jedna od najsmrtonosnijih pandemija 20. stoljeća, uz značajan socijalni utjecaj. Otkriće virusa bilo je ključno za razvoj testiranja i razumijevanje širenja bolesti, a uvođenje kombinirane antiretrovirusne terapije (cART) sredinom 1990-ih značajno je promijenilo tijek bolesti, smanjivši mortalitet i transformirajući HIV infekciju u kronično stanje. Iako antiretrovirusna terapija ne uklanja virus iz tijela, uspješno sprječava njegovo umnažanje, čuva imunosni sustav i omogućuje gotovo uobičajeni životni vijek. Cilj antiretrovirusne terapije je da se količina virusa u krvi svede na nemjerljivu razinu, jer tako prijenos HIV-a na druge osobe postaje praktički nemoguć (engl. „Undetectable = Untransmittable“). Antiretrovirusni lijekovi su HIV infekciju od smrtonosne bolesti pretvoreli u kronično stanje s mogućnošću dugotrajnog preživljenja uz dobru kvalitetu života. Najnoviji napredak u liječenju HIV-a predstavlja uvođenje dugodjelujućih injekcijskih antiretrovirusnih pripravaka (LA-ARVs). Ovi pripravci omogućuju primjenu terapije u mjesečnim intervalima, umjesto svakodnevnog oralnog uzimanja.
Svjetski dan borbe protiv HIV / AIDS-a obilježava se 1. prosinca svake godine počevši od 1988. te je uveden kao javnozdravstveni dan promoviran od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) s ciljem podizanja svijesti o epidemiji, senzibilizaciji javnosti, poticanju napretka u prevenciji, liječenju i skrbi HIV / AIDS-a, te međunarodnoj solidarnosti i destigmatizaciji oboljelih. Taj se dan obilježava diljem svijeta različitim kampanjama, edukacijama i akcijama solidarnosti te podsjeća čovječanstvo da je HIV i dalje globalni problem, ali i da je zahvaljujući znanosti i međunarodnoj suradnji moguće živjeti s tom bolešću uz odgovarajuće liječenje. Simbol borbe protiv HIV-a je crvena vrpca, koja predstavlja podršku oboljelima i sjećanje na preminule. Crvenom vrpcom u obliku petlje (engl. AIDS Awareness Ribbon ili jednostavnije Red Ribbon) potiče se svjesnost javnosti o problemima vezanim uz HIV / AIDS, solidarnost s borbom protiv ove bolesti i odavanje počasti osobama koje su podlegle bolesti ili se još uvijek bore za život. Taj simbol vrpce kreirao je američki pjevač i glumac Paul Jabara (1948. – 1992.), zajedno s Visual AIDS grupom iz New Yorka 1991. kao globalni simbol borbe protiv HIV / AIDS-a s ciljem ukazivanja na probleme oboljelih od HIV / AIDS-a koji su često bili stigmatizirani i diskriminirani, ali i na brzo širenje bolesti. Ovaj umjetnik je samo godinu dana kasnije podlegao bolesti protiv koje se borio.
Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol podizanja svijesti o HIV / AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest. Diskriminacija, stigma i predrasude vezane uz njih su globalni problem i stalni su pratitelji te pandemije, izazvani neznanjem, nedostatkom razumijevanja bolesti, mitovima o prijenosu virusa, društvenim strahovima u vezi sa seksualnošću, strahovima povezanim sa smrću… Stigme dodatno pojačavaju patnje oboljelih jer mogu doprinijeti uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i sl. Osim diskreditacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe. Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje i samoizopćenja što je dodatna smetnja u prevenciji širenja infekcije, rezultiraju odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, te pravovremenog liječenja.
Prema podacima UNAIDS-a, krajem 2023. s HIV-om je živjelo više od 39 milijuna ljudi širom svijeta, a oko 1,3 milijuna novoinficiranih osoba registrirano je tijekom te godine (UNAIDS, 2024.).
Prema podacima Registra za HIV / AIDS, u razdoblju od 1985., kad su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, pa do kraja 2024., zabilježeno je ukupno 2.209 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega je 652 oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 275 osoba umrlo je od AIDS-a. Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV / AIDS-a, ukupno 117). Od 2018. bilježi se blagi pad broja godišnjih prijava novih infekcija HIV-om, zahvaljujući preventivnim mjerama koje se kontinuirano i sustavno provode, uključujući rad Savjetovališta za anonimno i besplatno testiranje te program predekspozicijske profilakse (PrEP) za osobe u velikom riziku za zarazu.
Hrvatska se smatra zemljom niske prevalencije infekcije HIV-om: manje od 0,1 % stanovnika ima protutijela na HIV. Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge injektiranjem te osobe koje često mijenjaju partnere.
Prevencija HIV-a temelji se na kombinaciji medicinskih, društvenih i edukacijskih mjera:
- Sigurni spolni odnosi – upotreba kondoma značajno smanjuje rizik prijenosa HIV-a
- Testiranje i rana dijagnoza – pravovremeno testiranje omogućava ranu terapiju i smanjenje rizika prijenosa na druge osobe.
- Antiretrovirusna profilaksa – preekspozicijska profilaksa (PrEP) i postekspozicijska profilaksa (PEP) dokazano su učinkovite mjere zaštite
- Liječenje kao prevencija – osobe na učinkovitoj terapiji s nedetektabilnom količinom virusa ne prenose HIV
- Prevencija putem edukacije – edukacija mladih i populacija u riziku ključna je u smanjenju stigme i širenja infekcije.
Unatoč velikom napretku u prevenciji i liječenju, HIV infekcija i dalje predstavlja globalni javnozdravstveni izazov. Potrebna ravnomjerne dostupnosti lijekova u svim zemljama svijeta kao i potreba daljnjih istraživanja ostaju ključni izazovi, a implementacija novih terapija ograničena je troškovima, infrastrukturom i regulatornim barijerama, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom i među ranjivim skupinama. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je prilika koja okuplja ljude iz cijelog svijeta kako bi podigli svijest o HIV-u / AIDS-u i pokazali međunarodnu solidarnost u suočavanju s ovom pandemijom.
Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije
Doc. prim. dr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
Dr. sc. Magda Pletikosa Pavić, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za mentalno zdravlje NZJZ SDŽ
