Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije izabrala je 17. svibnja za Svjetski dan hipertenzije još 2005. Od tada se ovaj dan prigodno obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i educiranja opće populacije o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja hipertenzije.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana hipertenzije je „Točno izmjerite svoj krvni tlak, kontrolirajte ga i živite dulje“, a cijeli mjesec svibanj posvećen je isticanju važnosti kontrole krvnog tlaka u svrhu prevencije srčanog udara, moždanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti (engl. MMM – May Measure Month). Iznimno je važno osvijestiti što veći broj osoba starijih od 18 godina da redovito provjeravaju krvni tlak, ali i omogućiti kvalitetne i stručne savjete o prehrani i načinu života osobama s povišenim krvnim tlakom. Zadaća društva je i kvalitetnija i dostupnija zdravstvena skrb za oboljele od arterijske hipertenzije.
Hrvatsko društvo za hipertenziju i Hrvatska liga za hipertenziju pokrenuli su akciju „Lov na Tihog ubojicu“ s ciljem podizanja svijest o hipertenziji, gdje se pozivaju sva stručna društva, udruge građana i cjelokupna populacija na povezivanje i suradnju, jer jedino zajednički možemo smanjiti učestalost hipertenzije u općoj populaciji i poboljšati kontrolu liječenih hipertoničara.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90 mmHg) naziva se i „tihim ubojicom“ ili „ubojicom broj 1“. Bolest koja se razvija podmuklo, godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak, a samim time hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju, te je vodeći čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarnu bolest srca i moždani udar, ali i za zatajenje srca, aritmiju i kronične bolesti bubrega.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2022. bile su uzrokom smrti za 22.303 umrlih, odnosno 39,1 % ukupno umrlih. Hipertenzivne bolesti (I10-I15, MKB-10) bile na visokom drugom mjestu rang ljestvice 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.
Hipertenzija je poremećaj karakteriziran visokim krvnim tlakom. Uključuje sistolički krvni tlak (“gornja” brojka) trajno viši od 140 mmHg ili dijastolički krvni tlak (“donja” brojka) trajno viši od 90 mmHg. Osobama čije su vrijednosti krvnog tlaka na granici dijagnoze hipertenzije, preporučuju se posjete izabranom liječniku koje uključuju nekoliko dodatnih provjera u ordinaciji, s uputom da se vrijednosti krvnog tlaka provjeravaju i kod kuće.
Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima za snižavanje krvnog tlaka, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih posljedica. Posebno je važno istaknuti da se na rizične čimbenike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika, s obzirom da je glavni uzrok visoke pojavnosti ove bolesti nezdrav način života – prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje te prevelika konzumacija alkohola.
Gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, dok pola onih koji znaju za svoj povišeni krvni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove niti mijenjaju štetne životne navike.
Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze te praćenju učinka terapije. Izmjeriti krvni tlak danas je vrlo jednostavno, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti ispod 140/90 mmHg. Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje već boluju od hipertenzije trebaju mjeriti tlak češće, prema preporuci izabranog liječnika. Pored isticanja važnosti mijenjanja loših životnih navika, ističe se i važnost ustrajnosti uzimanja lijekova, s obzirom na činjenicu da 30 % bolesnika nikada ne uzima propisane lijekove, a 15 % onih koji ih uzimaju – to ne čine kako je propisano.
Svjetski dan hipertenzije idealna je prilika da provjerite svoj krvni tlak, poslušate savjete liječnika i preuzmete brigu o vlastitom zdravlju!
Majda Gotovac, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
