Svake godine 31. svibnja Svjetska zdravstvena organizacija i partneri na globalnoj razini obilježavaju Svjetski dan nepušenja kako bi podignuli svijest o štetnim i smrtonosnim učincima pušenja duhana kao i pasivne izloženosti duhanskom dimu s ciljem poticanja na odbacivanje duhana u bilo kojem obliku.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja je usmjerena na duhan i zdravlje pluća, stoga je fokus usmjeren na:
– negativni učinak duhana na zdravlje pluća, sve od karcinoma do kroničnih respiratornih bolesti,
– osnovnu ulogu pluća za sveukupno zdravlje i zdravstvenu dobrobit svakog pojedinca,
– rizik uzrokovan pušenjem duhana kao i izloženost duhanskom dimu,
– osviještenost o specifičnim opasnostima konzumacije duhana na zdravlje pluća,
– globalne razmjere smrti i oboljenja kao posljedica plućnih bolesti koje uzrokuje duhan, uključujući kronične respiratorne bolesti i karcinom pluća,
– rastuće dokaze o povezanosti između pušenja duhana i smrti od tuberkuloze,
– ostvarive akcije i mjere koje se poduzimaju kako bi djelovali na ciljne skupine uključujući javnost i vladu u svrhu smanjenja rizika koji nepovoljno utječu na zdravlje pluća, a povezani su s duhanom.
Kampanja širom svijeta ima ulogu poticanja učinkovite javnozdravstvene politike s ciljem smanjenja konzumacije duhana i uključivanja multisektorske suradnje svih dionika u borbi za nadzor nad duhanom.
Slogan Svjetskog dana nepušenja za 2019. godinu glasi:”Ne dopusti duhanu da ti oduzme dah!” Implikacija je jasna ako uzmemo u obzir važnost kontrole nad nezaraznim kroničnim bolestima, tuberkulozom i zagađenošću zraka, s ciljem promicanja zdravlja.
Poznate su sljedeće činjenice:
– Smrtnost je u pušača cigareta 30-80% veća nego u nepušača.
– Smrtnost raste s povećanjem potrošnje cigareta.
– Izuzetno visoka smrtnost češća je u onih osoba koje počinju s pušenjem u mlađim godinama, nego
u onih koji počinju kasnije.
– Smrtnost pušača cigareta razmjerno je najveća u dobi od 45. do 54. godine.
– Smrtnost je veća u pušača koji udišu dim nego u onih koji ga ne udišu.
– Smrtnost je niža u pušača koji su prestali pušiti, nego u onih koji su i dalje pušili.
Zašto ljudi puše?
– Za neke pojedince, pušenje je samo navika koje se ne mogu riješiti, unatoč spoznaji o štetnim
učincima.
– Uglavnom, mladi ljudi puše kako bi izrazili pobunu te izgledali ”odraslije”.
– Kod mladih se još navodi pritisak vršnjaka kako bi se osjetili dijelom grupe ili imitiranje odraslih.
– Neki ljudi navode osjećaj odbačenosti, usamljenosti, depresije, problema u obitelji, ali i dosade.
– Okorjeli pušač tješi se tvrdnjom da mu cigareta koristi, da ga umiruje, da mu podiže radnu
sposobnost i raspoloženje.
– Prema nekim istraživanjima, žene puše kako bi bolje podnijele stres ili bolje kontrolirale tjelesnu
masu.
Preventivne mjere protiv pušenja i liječenje pušača
Bolesti povezane s pušenjem ozbiljan su uzrok radne nesposobnosti i prerane smrti pa bi se suzbijanjem pušenja moglo učiniti više u pravcu poboljšanja zdravstvenog stanja i produljenja ljudskog života, nego bilo kojom drugom akcijom na polju preventivne medicine. Stoga, sprječavanje pušenja treba biti osnova svakoga preventivnoga medicinskog programa.
Prema SZO, najvažniji su načini za borbu protiv opasnosti po zdravlje od pušenja:
– Poučavanje mladih da ne prihvate pušenje.
– Pridobivanje zdravstvenih radnika za suradnju u utjecaju na javnost.
– Suzbijanje pušenja cigareta među odraslima obraćanjem većim grupama.
– Suzbijanje pušenja cigareta u javnosti masovnim pristupom.
– Ograničavanje oglašavanja i reklamiranja cigareta.
– Pronalaženje načina da se pušenje učini manje opasnim.
U svrhu preventivnih mjera protiv pušenja, Ministarstvo zdravstva RH, u skladu s planiranim aktivnostima koje se temelje na preporukama Vijeća Europe o okolišu bez duhanskog dima, a koje bi između ostalih trebali provoditi i Županijski zavodi za javno zdravstvo donijelo je sljedeće smjernice:
- informiranje, educiranje, buđenje svijesti javnosti o nepušenju kao kvalitetnijem načinu života i štetnim posljedicama pušenja
- poticanje odvikavanja od pušenja uz osiguranje stručne i druge pomoći osobama koje žele prestati pušiti
- smanjenje izloženosti duhanskom dimu/zaštita od pasivnog pušenja
- smanjenje dostupnosti duhanskih proizvoda
- smanjenje izloženosti javnosti porukama koje potiču pušenje
- nadzor nad duhanskim proizvodima, informiranje potrošača i zdravstvena upozorenja
- porezna politika i politika cijena
- jačanje kapaciteta za nadzor nad duhanom
- monitoring, evaluacija i izvješćivanje
- međunarodna suradnja u sprječavanju i suzbijanju pušenja.
Naposljetku, važno je istaknuti kako prestanak pušenja donosi niz zdravstvenih, emocionalnih, društvenih, financijskih i drugih prednosti.
Prevela i prilagodila: Katja Matešan, prof.
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Literatura:
https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/05/31/default-calendar/world-no-tobacco-day