Svake treće nedjelje u mjesecu studenom (ove godine 16. studenog) obilježava se Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća. Cilj je obilježavanja ovog dana odavanje počasti svim poginulim osobama, pružanje potpore žrtvama i njihovim bližnjima, pozivanje na odgovorniji pristup pravosuđa, bolja prevencija prometnih nesreća, te izražavanje zahvalnosti savjesnom radu medicinskih i njima pridruženih službi čiji djelatnici svakodnevno sudjeluju u zbrinjavanju svih posljedica prometnih nesreća.

Ovogodišnja tema glasi: „Sjeti se. Podrži. Djeluj.“ (engl. Remember. Support. Act.), a odnosi se na to da se sjetimo onih koji su poginuli, da podržimo one koji su preživjeli, te da djelujemo na spašavanje života.

Prema dostupnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2023. broj poginulih u prometnim nesrećama i dalje iznosi 1.19 milijuna osoba na globalnoj razini (neznatno smanjenje u odnosu na 1.35 milijuna tijekom 2018.). Globalno izvješće o stanju sigurnosti na cestama iz 2023. pokazuje kako napori za poboljšanje sigurnosti na cestama imaju utjecaja na smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba u slučaju primjene provjerenih i dokazanih preventivnih mjera. Unatoč tome, ozljede nastale u prometu i dalje su vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi 5 – 29 godina, a više od polovice svih smrti na cestama zahvaća pješake, bicikliste i motocikliste, osobito u zemljama s niskom i srednjom razinom dohotka. Potrebno je uvesti hitne mjere ako se želi postići globalni cilj Desetljeća djelovanja 2021. – 2030. (engl. Decade of Action 2021 – 2030), a to je smanjiti broj žrtava u cestovnom prometu za 50 %.

Svake godine životi 1.19 milijuna ljudi naglo su prekinuti kao posljedica prometnih nesreća, a između 20-50 milijuna osoba svakodnevno pati jer su pretrpjeli ozljede u prometu, od kojih mnoge uzrokuju invaliditet. Ozljede nastale u prometu uzrokuju i znatne ekonomske gubitke ne samo obiteljima, već i društvu u cjelini jer navedeni gubitci proizlaze iz troškova liječenja, izgubljene produktivnosti poginulih ili ozlijeđenih, kao i izgubljene produktivnosti članova obitelji koji se brinu za ozlijeđene. Prometne nesreće većinu zemalja koštaju približno 3% njihovog bruto domaćeg proizvoda.

Analizom mortalitetnih podataka Državnog zavoda za statistiku provedenoj u Odjelu za epidemiologiju i prevenciju ozljeda NZJZ SDŽ-a pokazalo se kako su u Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom 2023. u prometnim nesrećama poginule ukupno 42 osobe (34 muškog i 8 osoba ženskog spola). Najviše umrlih zabilježeno je u kategorije Ozljeda osobe u automobilu (ukupno 14 umrlih), potom u kategoriji Ozljeda motociklista (ukupno 11 umrlih) te u kategoriji Ozljeda pješaka (ukupno 8 umrlih). Analizom dobi poginulih u prometu utvrđeno je kako je najviše umrlih zabilježeno u dobnoj skupini 20 – 24 godine (ukupno 7 umrlih) te podjednako u kategorijama 15 – 19 i 35 – 39 godine (svaka po 5 umrlih).

Na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nužno je provoditi aktivnosti, te donijeti programe i strategije prevencije ozljeda u prometu, kako bi se djelovlo na smanjenje broja umrlih i ozlijeđenih u prometu, te na smanjivanje težine ozljeda i njihovih posljedica.

Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ

Više činjenica o prometnim nesrećama možete doznati na linku: https://nzjz-split.hr/cinjenice-o-cestovnim-prometnim-nesrecama/