Svake treće nedjelje u mjesecu studenom (ove godine 15. studenog) obilježava se Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća. Cilj je obilježavanja ovog dana odavanje počasti svim poginulim osobama, pružanje potpore žrtvama i njihovim bližnjima, pozivanje na odgovorniji pristup pravosuđa, odogovorniji rad na prevenciji prometnih nesreća, te izražavanje zahvalnosti savjesnom radu medicinskih i njima pridruženih službi, čiji djelatnici svakodnevno sudjeluju u zbrinjavanju svih posljedica prometnih nesreća.
Glavna tema globalne kampanje „Desetljeće akcije za prometnu sigurnost 2021.-2030.) (engl. WdoR Decade of Action for Road Safety 2021-2030) glasi: „Sjeti se. Podrži. Djeluj.“ (engl. Remember. Support. Act.), a odnosi se na to da se sjetimo onih koji su poginuli, da podržimo one koji su preživjeli, te da djelujemo na spašavanje života. Ovogodišnje geslo kampanje donosi snažnu poruku sjećanja, suosjećanja i zajedničke odgovornosti „Svjetlost koja nas ujedinjuje“ (eng. A Light That Unites Us), a crpi nadahnuće iz svjetlosti zvijezda, koje simbolično predstavljaju ljude koje smo izgubili, a čija nas sjećanja, priče i ljubav i dalje vode kroz život.
Prema dostupnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2023. broj poginulih u prometnim nesrećama i dalje iznosi 1.19 milijuna osoba na globalnoj razini (neznatno smanjenje u odnosu na 1.35 milijuna tijekom 2018.). Globalno izvješće o stanju sigurnosti na cestama iz 2023. pokazuje kako napori za poboljšanje sigurnosti na cestama imaju utjecaja na smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba u slučaju primjene provjerenih i dokazanih preventivnih mjera. Unatoč tome, ozljede nastale u prometu i dalje su vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi 5 – 29 godina, a više od polovice svih smrti na cestama zahvaća pješake, bicikliste i motocikliste, osobito u zemljama s niskom i srednjom razinom dohotka. Potrebno je uvesti hitne mjere ako se želi postići globalni cilj Desetljeća djelovanja 2021. – 2030. (engl. Decade of Action 2021 – 2030), a to je smanjiti broj žrtava u cestovnom prometu za 50 %.
Svake godine životi 1.19 milijuna ljudi naglo su prekinuti kao posljedica prometnih nesreća, a između 20-50 milijuna osoba svakodnevno pati jer su pretrpjeli ozljede u prometu, od kojih mnoge uzrokuju invaliditet. Ozljede nastale u prometu uzrokuju i znatne ekonomske gubitke ne samo obiteljima, već i društvu u cjelini jer navedeni gubitci proizlaze iz troškova liječenja, izgubljene produktivnosti poginulih ili ozlijeđenih, kao i izgubljene produktivnosti članova obitelji koji se brinu za ozlijeđene. Prometne nesreće većinu zemalja koštaju približno 3% njihovog bruto domaćeg proizvoda.
Analizom mortalitetnih podataka Državnog zavoda za statistiku provedenoj u Odjelu za epidemiologiju i prevenciju ozljeda NZJZ SDŽ-a pokazalo se kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom 2024. u prometnim nesrećama poginulo ukupno 39 osoba (33 muškog i 6 ženskog spola). Analizom dobi poginulih u prometu utvrđeno je kako je najviše umrlih zabilježeno u dobnim skupinama 25-29 godina i 35-39 godina (svaka po 5 poginilih), a slijedile su je dobne skupine 15-19, 55-59 i 65-69 godina (svaka po 4 poginulih). Najzastupljeniji među poginulima u prometu bili su motociklisti (ukupno 15 poginulih).
Na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nužno je provoditi aktivnosti, te donijeti programe i strategije prevencije ozljeda u prometu, kako bi se djelovlo na smanjenje broja umrlih i ozlijeđenih u prometu, te na smanjivanje težine ozljeda i njihovih posljedica.
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
