Svaki prvi tjedan u mjesecu kolovozu posvećen je podizanju svijesti o važnosti dojenja, te promicanju i poticanju dojenja.
Ovaj tjedan obilježava se od 1992. na globalnoj razini, povezan je s Ciljevima održivog razvoja od 2016., a od 2018. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je rezolucijom podržala Svjetski tjedan dojenja kao važnu strategiju promicanja zdravlja. Ciljevi kampanja, uz različite teme svake godine, odnose se na promicanje okruženja koja pomažu ženama da doje (uključujući potporu u zajednici i na radnom mjestu) uz odgovarajuću zaštitu politike i zakona, kao i širenja te dijeljenje informacija o dobrobiti dojenja. Ovogodišnja tema glasi „Dajte prioritet dojenju: stvorite održive sustave podrške“ (engl. Prioritise breastfeeding: create sustainable support systems).
Ključne činjenice o dojenju:
- Svako dojenče i dijete ima pravo na optimalnu prehranu sukladno Konvenciji o pravima djeteta.
- Pothranjenost je povezana s čak 45 % smrtnih slučajeva kod djece.
- Na globalnoj je razini (podatci iz 2022.) procijenjeno kako je 149 milijuna djece mlađe od 5 godina bilo prenisko za dob, 45 milijuna djece bilo je pothranjeno, dok je istovremeno 37 milijuna djece bilo prekomjerno teško ili pretilo.
- Samo 45 % dojenčadi u dobi 0 – 6 mjeseci je hranjeno isključivo dojenjem.
- Nedovoljan broj djece na globalnoj razini prima umjesto majčinog mlijeka nutritivno odgovarajuću i sigurnu dopunsku prehranu, a u mnogim zemljama prehrana manje od četvrtine dojenčadi u dobi 6 – 23 mjeseca zadovoljava kriterije raznolikosti i učestalosti hranjenja primjerene njihovoj dobi.
- Svake godine moglo bi se spasiti više pd 820.000 dječjih života kod mlađih od 5 godina kad bi sva djeca u dobi 0 – 23 mjeseca bila optimalno dojena.
Zdravstvene dobrobiti dojenja:
- Isključivo dojenje tijekom prvih 6 mjeseci života dojenčeta donosi niz prednosti i za majku i za dijete. Među njima je najvažnija zaštita od gastrointestinalnih infekcija, koje se osim u nerazvijenim, pojavljuju i u razvijenim zemljama. Rani početak dojenja (unutar 1 sata od rođenja) štiti novorođenče od infekcija i smanjuje smrtnost novorođenčadi – rizik od smrtnosti zbog proljeva i drugih infekcija povećava se kod djece koja su djelomično ili nisu uopće dojena.
- Majčino mlijeko je važan izvor energije i hranjivih tvari u djece u dobi 6 – 23 mjeseca. Ono osigurava više od polovice energetskih potreba djeteta u dobi 6 – 12 mjeseci, te trećinu energetskih potreba u dobi 12 – 24 mjeseca. Tijekom bolesti djeteta majčino mlijeko je ključan izvor energije i hranjivih tvari, te smanjuje smrtnost među pothranjenom djecom.
- Djeca i adolescenti koji su dojeni kao bebe imaju manju vjerojatnost razvijanja prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Nadalje, dojenje poboljšava razvoj inteligencije djece, a povezano je i s boljim uspjehom u školi te s većim prihodima u odrasloj životnoj dobi.
- Dojenje u konačnici doprinosi smanjenju troškova zdravstvene zaštite, te rezultira smanjenjem ekonomskih troškova za obitelj i društvo u cjelini.
- Dulje dojenje doprinosi i zdravlju majki: smanjuje rizik nastanka raka jajnika i dojke, te hormonalnim učinkom uvjetuje povećanje razmaka između trudnoća (vrijeme za oporavak majke).
Praksa dojenja vrlo je osjetljiva na potporne intervencije, stoga je važno znati da se prevalencija isključivog i kontinuiranog dojenja može poboljšati usvajanjem poticajnih zdravstvenih politika (npr. omogućavanje dojenja na radnom mjestu, otvaranje „rodilišta – prijatelja djece“, edukacijom rodilja o dojenju u rodilištima i sl.), osiguravanjem zdravstvenih službi potpore koje će poticati dojenje (npr. posjeti patronažnih sestara), osiguravanjem dobre antenatalne i postnatalne skrbi, te podrškom zajednice u smislu osnivanja grupa za potporu majkama te provedbom aktivnosti edukacije i promicanja dojenja u zajednici.
Članak priredila:
Prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Služba za epidemiologiju NZJZ SDŽ
